Josip Bratulić: Hrvatske autorske čestitke

Nakon uspjeha knjige istog autora o Hrvatskim ex librisima, povijesti hrvatskih knjižnica, ovo novo izdanje prvi put donosi likovnu građu o hrvatskim autorskim čestitkama, koja dosad nikada nije bila obrađena. O tome se gotovo ništa nije znalo, jer su uglavnom slane privatnim osobama. Zato već i letimičan pogled na danas već poznatu zbirku Hogge govori koliko je ta likovna forma u nas bila rano razvijena i njegovana te se s godinama sve više usavršavala. To je posebno moguće pratiti kod istih autora koji su godinama na istu adresu slali svoje likovno izražene želje za bolju nadolazeću godinu ili nastupajuće blagdane. Vrijedan je to likovni materijal, koji nema samo simbolično značenje, nego se iz njega mogu iščitati i vrijeme u kojem je nastajao, kao i razina tada ostvarene građanske kulture – načina života koji nam danas sve više izmiče. Među ostalima zastupljeni su umjetnici: Angeli Radovani Arsovski, Baće, Bakić, Bourek, Dabac, Diminić, Demur, Dulčić, Džamonja, Eterović, Gliha, Glumac, Goldoni, Gračan, Hraste, Horvat, Hržić, Janeš, Kaštelančić, Kavurić-Kurtović, Kinert, Keser, Kovačević, Kožarić, Koydl, Krizman, Kuduz, Kulmer, Kumbatović, Lacković, Lah, Lapuh, Lesiak, Lončarić, Lovrenčić, Lozica, Martek, Meštrović, Murtić, Motika, Paro, Petlevski, Picelj, Popović, Pulitika, Rabuzin, Radoičić, Restek, Svečnjak, Srnec, Šercar, Šiško, Švertasek, Tartaglia, Trebotić, Trostmann, Vaništa, Vejzović, Vrkljan, Vulpe, Zanze, Zlatić, uz Majstorsku radionicu Krste Hegedušića od 1952. te zbirku Biškupić i mnoge druge.