CIGANIN, ALI NAJLJEPŠI - Kristian Novak

"CIGANIN, ALI NAJLJEPŠI" jest strogo žanrovski gledano krimić, s enigmom, brutalnim ubojstvima nepoznatih – jer leševe bez lica teško je
identificirati – i istragom, i lijep pokazatelj da se stvari ne smiju strogo gledati, ni suditi, jer je krimić koliko i "Zločin i kazna".

Ciganina je ispripovijedalo, preciznije kazalo jer uglavnom čitamo krnje transkripte, čak četvero pripovjedača: Milena, sredovječna povratnica u
rodni Sabolščak, Nuzat, Kurd iz Mosula na putu za Calais, Sandokan zvan Sandi, Ciganin iz Bukova Dola, i Plančić, PR iz Policijske uprave
zagrebačke. Roman ide široko, tijek nekoliko života ukrstit će između tokova Drave i Mure, u Međimurju, a čime se sve bavi vremenom će
popisivati literatura koja će daleko nadići njegov poveći opseg. Spomenimo sada samo da donosi dvije biografije "od kolijevke pa do groba", da
zahvaća i rekonstruira barem tri kulturološka kruga, da daje poput plastičnog eksploziva snažne psihoportrete svojih četiriju kazivača i masu
masovne psihologije koja raste i prijeti da će se preliti u nasilje. Ovo je knjiga u kojoj ćete naći al-Anfal, Daesh (ISIL) i izbjeglički val, zabranjenu
ljubav Hrvatice i Roma, veterana Domovinskog rata koji brine za mir u selu, policajca na zalazu karijere u shizo-epizodama, orgiju s
Moldavkama u vikendici, teoriju i praksu krađe i tučnjave, pauka koji je ispleo svoju mrežu, internetsko bjesnilo, raskoš jezika, misli i emocije.
Kruno Lokotar Ovaj roman jedan je od naiščekivanijih književnih djela zadnjih književnih sezona. Roman "CIGANIN, ALI NAJLJEPŠI" Kristiana
Novaka, autora čiji je prethodni hit "Črna mati zemla" osvojio nagradu T-portala za roman godine (2017.), obilježio je našu književnu scenu.

Kristian Novak rođen je 14. svibnja 1979. godine u Baden-Badenu, u tadašnjoj SR Njemačkoj. Osnovnu je školu pohađao u Sv. Martinu na
Muri, a opću gimnaziju u Čakovcu. Godine 1998. upisuje diplomski dvopredmetni studij hrvatskoga jezika i književnosti i njemačkoga jezika i
književnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 2005. godine obranivši rad pod naslovom „Njemačko-hrvatski code-switching u
drami 'Gospoda Glembajevi' Miroslava Krleže“.

Godine 2007. upisao je Poslijediplomski doktorski studij lingvistike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Doktorski rad pod naslovom „Rekonstrukcija jezičnih biografija pripadnika ilirskoga pokreta. Prilog povijesnoj sociolingvistici hrvatsko-njemačkih jezičnih dodira“ obranio je u
ožujku 2011. godine. Tijekom diplomskog i poslijediplomskog studija (1998. – 2009.) bio je kategorizirani vrhunski sportaš Hrvatskoga
olimpijskog odbora i standardni reprezentativac Republike Hrvatske u karateu te osvajač niza svjetskih i europskih odličja u pojedinačnoj i
ekipnoj konkurenciji.

Kristian Novak zaposlio se 2005. godine na Odsjeku za germanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu kao znanstveni novak na projektu „Hrvatsko-njemački jezični dodiri“ pod vodstvom prof. dr. Zrinjke Glovacki-Bernardi. Od 2005. do 2012. godine sudjelovao je u lingvističkim
istraživanjima i izvođenju nastave na kolegijima Katedre za njemački jezik. Godine 2011., nakon obrane doktorata, pristupnik napreduje u
suradničko zvanje viši asistent. U siječnju 2012. godine prekida radni odnos na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te se zapošljava kao viši
asistent na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci.

Sudjelovao je na desetak međunarodnih znanstvenih konferencija i objavio dvadesetak stručnih i znanstvenih konferencija. Boravio je na Freie
Universität u Berlinu u dva navrata po mjesec dana, u studenom i prosincu 2007. godine, te u rujnu 2010. godine. Na tim je istraživačkim
boravcima proučavao suvremene jezikoslovne trendove u Njemačkoj te se s nekima od vodećih njemačkih jezikoslovnih stručnjaka (prof. em.
Ulrich Ammon) savjetovao oko istraživačkih okvira sociolingvističkih istraživanja.

Primarna područja njegova znanstvenoga interesa jesu dodirno jezikoslovlje, višejezičnost i sociolingvistika, a u užem smislu istraživanje
hrvatsko-njemačkih jezičnih dodira i njihovih sociolingvističkih i sistemskolingvističkih aspekata. Posebnu pozornost posvetio je proučavanju
višejezičnosti za vrijeme ilirskoga pokreta te jezičnopolitičkih i jezičnobiografskih aspekata standardizacije hrvatskoga jezika u 19. stoljeću. U i
istraživačkom je radu implementirao i metode kritičke analize diskursa. Bilancu svojega dugogodišnjega istraživanja razdoblja ilirskoga pokreta
objavio je u opsežnoj studiji Višejezičnost i kolektivni ideniteti iliraca (2012), u izdanju izdavačke kuće Srednja Europa i Filozofskoga Fakulteta
u Rijeci.

Dugogodišnji je član uredništva znanstvenoga časopisa Suvremena lingvistika, a od 2012. godine obnaša dužnost tehničkog urednika.
Književnošću se počeo baviti u srednjoj školi. Mladenačka poezija objavljena mu je između ostaloga i u Antologiji međimurske mlade lirike
(2011). Godine 2005. objavio je roman "Obješeni", u izdanju Biblioteke Insula, koja uz potporu Grada Čakovca okuplja kvalitetne međimurske
autore. Godine 2013. objavio je roman "Črna mati zemla", u biblioteci KaLibar zagrebačkoga Algoritma, a 2016. roman "Ciganin, ali najljepši" u
izdanju Naklade OceanMore.

Izdano u Zagrebu, 2016. god. Broširani čvrsti uvez, 392 str. Format: 22 x 15,5 cm. Knjiga je potpuno nova i uopće nije korištena.

E-mail: truta.srecko@gmail.com

DOSTAVA - Hrvatska i inozemstvo