Boris Perić: Povratak Filipa Latinovića

Odlično očuvana kao nova knjiga, iz osobne biblioteke. Prvi vlasnik.

Boris Perić
Povratak Filipa Latinovića

Nakladnik: Naklada OceanMore
05/2013.
224 str.
meki uvez s klapnama
ISBN 9789533320083

"Povratak Filipa Latinovića" mogao bi izazvati pozornost unutar hrvatske književne produkcije ne samo posezanjem za motivima iz misaone riznice Miroslava Krleže, a da istom ne bude parodija, ni pokušaj pisanja nastavka njegova romana, nego i svojevrsnom erotizacijom nekih njegovih likova i njihove unutarnje motivacije na zasadama psihoanalitičkog i filozofskog promišljanja fenomena sadizma i mazohizma.

Jedno i drugo romanu daje specifičnu stilističku notu, koja ga, uza sve podudarnosti, bitno udaljava od predloška: u životnoj motivaciji njegovih likova naziru se, primjerice, brojne crte protagonista romanaVenera u krznu Leopolda von Sacher-Masocha, čija se temeljna struktura na specifičan način reflektira i u nekim Krležinim djelima.

Ispričana priča upravo labavom adaptacijom Krležinih i Masochovih motiva zahtjevima suvremenosti pokazuje se kao originalan način da se progovori o duhovnom stanju današnjice. Mazohizam, pa ni sadizam, sugerira autor, nisu puki refleksi uživanja u tjelesnom bolu i njegovu nanošenju, kao što nam to govori opća predodžba, već međusobno isključivi, autonomni načini da se u uvjetima trajno ugušene pobune humorom ili ironijom reagira na stegu društva, njegovih neumoljivih zakona i institucija.

------------------------------------------------------------------------
Nije Perić ni prvi ni zadnji koji je domovinski furor shvatio manje kao dar, a više kao folklor i teror. Što je još važnije, pokazao je to načinom i snagom koja njegov roman uzdiže iznad naših književnih i drugih standarda.
Zdravko Zima, Novi list

Knjiga Borisa Perića receptima koji će naše utrobe učiniti sretnima nudi recepturu za kulturni dijalog koji je nasušno potreban temperamentu i mentalitetu proizvoljno sljubljenih grupa na prapovijesnim načelima ksenofobije i autofobije, koje se u vlastiti postanak kunu da znaju tko su i odakle dolaze.
Nikola Petković, Novi list

A za njega, kao i za prethodni roman, vrijedi da je umješan spoj istraživanja na terenu, erudicije i pripovjedačkog talenta, ukratko, mara i dara.
Jagna Pogačnik, Jutarnji list

Boris Perić rođen je 1966. u Varaždinu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao germanistiku i filozofiju. Bavi se književnošću, književnim i znanstvenim prevođenjem, te publicistikom i novinarstvom. Radio u više javnih glasila obrađujući teme iz kulture, znanosti, unutarnje i vanjske politike. Prozna djela i prijevode s njemačkog i engleskog, te na njemački jezik objavljivao u hrvatskim i inozemnim književnim časopisima. Uvršten u više književnih antologija. Za književne prijevode i autorska djela više puta nagrađivan.

Član Hrvatskog društva pisaca, Društva hrvatskih književnika, te Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Objavio je desetak djela, među kojima i: "Heartland" (pripovijetke, 1995.), "Vampir" (roman, 2006.), "D’Annunziev kod" (roman, 2007.), "Ogledi o ekstazi" (eseji, 2011.), "Povratak Filipa Latinovića" (roman, 2013.) itd. Živi i radi u Zagrebu kao samostalni umjetnik.