ANĐEO i slike VREMENA - Josip ROGIN

- Biblioteka : Posebna izdanja ; knjiga 11
=
- Urednik : Stjepan JURANIĆ
=
- Nakladnik : Nakladnička kuća "Tonimir" , Varaždinske Toplice , 1998.
=
- Za nakladnika : Stjepan JURANIĆ
=
- Lektura : Janica POŽGAJEC
=
- Grafičko-tehnički urednik : Stjepan PINTARIĆ
=
- Prijelom : Kristijan REMENAR
=
- Naklada : 1.000 primjeraka
=====
- 187 str.
- Tvrdi uvez
- Format : 12 × 19,5 cm
=====
- Odlična očuvanost , minimalno korištenje.
==========
Josip Rogin rodio se u staroj kuriji grofova Zrin­skih 1. veljače 1947. u selu Zrinšćina, općina Sveti Ivan Zelina. Srednju školu završio je u selu Vinkovec. Bio je dugogodišnji suradnik Sesvetskih novina, objavljivao je članke o hortikulturi, eseje i humoreske.
Svoja životna opredjeljenja Joža je opisivao dvjema riječima: vrtlar i književnik. Recimo sada koju o prvoj. Još od 70-tih godina prošlog stoljeća nosio je u sebi ideju da uzgoji kolekciju ruža koje bi nazvao jed­nostavno Hrvatske ruže.
Uzor mu je bio poznati en­gleski uzgajivač David Austin koji je svom narodu ostavio seriju sorti nazvanu Engleske ruže. Strpljivim radom i uzgojem 1986. nastala je prva Hrvatska ruža. Godinu dana kasnije patentirana je u SAD, u gradu Shevenportu, država Louisiana gdje je i sjedište svjetske asocijacije, pod nazivom Moonlight Niagara zajed­no sa sortom James Smile.
Te dvije sorte bile su prve patentirane ruže u SAD iz svih socijalističkih zemalja, a uvrštene su među 30 najljepših ruža svijeta. Nakon tog uspjeha Josip Rogin je nanizao više sorti ruža koje su nastajale u mjestu Dumovcu pokraj Zagreba, a rasadnik pokraj rijeke Karašice prvi je rasadnik u Hrvatskoj koji ih je proizvodio.
U svom ružičnjaku brinuo je o više od 200 svjetskih sorata ruža iz 11 vremenskih zona. Svojim radom stvorio je jedinstvenu Hrvatsku kolekciju ruža koju pak čini više od 20 sorata. Među njima je dugoselska ruža Cappa sancti Martini koja je u suradnji s POU Dugo Selo promovirana u studenom 2011. godine. O njegovim ružama pisali su najpoznatiji američki časopisi. Ruža Zagreb 900 također je uvrštena među najljepše ruže svijeta. Poznate su i sorte Gorica, Bistrica, Slavoljub Penkala, Kristov jubilej… Neke od njih cvatu u zagrebačkom Botaničkom vrtu.
Rezultate svoga rada opisao je u priručniku Ruža, kraljica cvijeća, kao i u mono­grafiji Knjiga o ružama.
No, Josip Rogin uzgajao je i jednu sasvim drugu vrstu vrta, onu književnu. Broj sorti iz tog vrta nije ništa manji niti je manje raznolik od onog punog ruža. Već smo spomenuli suradnju sa Sesvetskim novinama, ali najdulja je ona s Dugoselskom kronikom, a pisao je i za Vikend, Poljoprivredni vjesnik itd. Svoje književne radove objavljivao je u časopisima Marulić, Kaj, Hrvatski rukopis, Hrvatska ljevica, Rival itd. U dramskom programu Radio Zagreba snimljene su mu i izvedene komedije Roman stoljeća, Evac i Adámica, Federbarica Gratofil - prodavačica ljubičica, Snoboki, Ostavinska rasprava Bartola Škanjca i dr.
U vlastitoj nakladi izdao je knjige humoreski Musa Čvarak vadi domovnicu i Moda i modeli. Slijedilo je zatim još nekoliko proznih knjiga: Kralica Astrida, An­đeo i slike vremena, Ave tebi, legijo judejska! te Lacko Špulec, sanjaj Ameriku!. Josip Rogin piše kako standardnim književnim jezikom, tako i kajkavskim narječjem. To je faktografija, ali što nam govori književnik Rogin?
Osvrnimo se na humoreske. Kratke su to priče i zapažanja o našem vremenu i našim ljudima, o tome kako se malo ili nimalo snalazimo u raspadu jednog državnog sustava i stvaranju novoga. Kao što to obično bude, najlošije prođe mali čovjek, ali satirik kao stoje Rogin neće si dozvoliti da od toga stvara katastrofičnu sliku kao što je mnogi danas imaju. Knjiga Lacko Špulec, sanjaj Ameriku!, primjerice, govori o jednom takvom malom čovjeku, pjesniku, koji nije želio pristati na sudjelovanje u balkanskom krvoproliću pa je svoje mjesto pod suncem potražio u Americi, uvijek nekakvom simboličkom cilju i raju naših iseljenika. Roginovom liku to i uspijeva naći. Svaki društveni i životni trenutak treba promatrati kroz smiješak, bio on gorak ili ne, jer čak se i znanstvenici slažu, tako se lakše sve podnosi. Među knjigama kratkih humoreski svakako prednjači Musa Čvarak vadi domov­nicu koja se sastoji od „150 malih priča", kako kaže podnaslov knjige. Kao da su same teme naše paradoksalne tranzicijske stvarnosti dovele ove kratke satire na rub onoga što zovemo apsurd u književnosti, a opet životne i slikovite.
Svaka satira pogađa određene društvene probleme, pa i Roginova. Šaleći se i na svoj račun, u slučaju da ga netko tuži zbog pisanja knjige, kaže: „Veselim se susretu sa sucem, jer oni su skupili mudrost kao i sova, pa ćemo se lijepo pred porotom ispri­čati." Sam pisac najednom mjestu kaže da „nema tu ni duboke ni plitke filozofije, već samo dvanaest godina bilježenja."
Knjige Ave tebi, legijo judejska! i Anđeo i slike vremena pokazuju kako i priče koje se događaju u prošlosti mogu biti itekako referentne i aktualne na današnje vrijeme. Prva se događa u starorimskom razdoblju. Još su stari filozofi zaključili da je povijest jedan stalno ponavljajući krug, dakle, loša učiteljica. Kada vam netko stalno isto tupi, to više i ne registrirate. Rogin kroz satiru pokušava shvatiti svu kon­tradiktornost ljudskih postupaka. Ili kako kaže u spomenutom naslovu Anđeo i slike vremena: „Čudno kako sve to čovjeku padne na pamet dok bere šipak za čaj."
Veza Josipa Rogina s Dugim Selom počela je davno. Za Dugoselsku kroniku napisao je mnoštvo kolumni od početka 1980-tih do 2013. godine. Često je dolazio u Gradsku knjižnicu Dugo Selo, posuđivao knjige, razgovarao s pokojnim ravnate­ljem Aleksandrom Antolovićem i piscem teksta. Dugo je vremena govorio kako ima rukopis satiričkog autobiografskog romana Jadi mladog vrtlara. Dosta je vremena prošlo dok napokon ta knjiga nije tiskana 2016. godine u zavi­čajnoj biblioteci „Terra sancti Martini" Gradske knjižnice Dugo Selo. Izniman je to tekst koji je koncipiran kao fiktivno obraćanje njemačkom velikanu Goetheu, što i parafraza naslova poznatog romana kazuje.
Gradska knjižnica Dugo Selo tiskala je 2018. godine još jedan naslov Josipa Rogina. Riječ je o naslovu Čitao sam te u novinama. To je svojevrstan presjek Roginovog pisanja za razna glasila od 1975. do 2013. godine. U njoj ćemo naići na humoreske, satiričke komentare aktualnih događanja, ali i kratke priče. Najviše je tekstova iz Dugoselske kronike, ali donosimo i neobjavljeni, Zanat nad zanatima, koji spada među najbolje Roginove stranice.
Neposredno prije njegove smrti nakladnička kuća Nova knjiga Rast tiskala je zbirku njegovih satiričkih priča Čokoladno jaje na oko.