Tko je gospodin Viktor Kovačić K.H.A.

PRODAJU SE ORIGINAL KNJIGE. DOSTAVA MOGUĆA SAMO NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA.

Zlatko Jurić
„Tko je gospodin Viktor Kovačić K.H.A. – Povijest kritičke misli o arhitektu Viktoru Kovačiću od 1896.
do 1943. godine“

Nakladnik
Arhitektonski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Biblioteka
Acta Architectonica – Edicija znanstvene monografije 15

Recenzenti
Dr. sc. darko Kahle
Red. prof. dr. sc. Zlatko Karač
Red. prof. dr. sc. Marko Špikić
1 – 495 str., Zagreb, 2019

UVOD
Viktor Kovačić je arhitekt o kojem se najviše pisalo u dnevnim novinama, umjetničkim i stručnim časopisima u XX. stoljeću. Početni javni istupi mladog arhitekta i dodijeljene prve nagrade na arhitektonskim natječajima odmah su izazvale žestoko suprotstavljene pozitivne i negativne reakcije tadašnjih kritičara. Jedna krajnost bila su negativna mišljenja, u kojima je gornja granica bila osobno vrijeđanje i drastično omalovažavanje umjetničke vrijednosti arhitektonskog opusa. Drugu krajnost predstavljala su pozitivna mišljenja u kojima se aksiomatski isticala umjetnička vrijednost opusa a Kovačića proglašavalo za prvaka moderne arhitekture u Zagrebu. Dok je bio živ objavljena je velika količina kritičkih tekstova u kojima su se autori bavili osobom i pojedinim arhitektonskim ostvarenjima. Poslije smrti literatura se ubrzano povećavala u nekoliko valova objavljivanja. U razdoblju nakon 1945. godine, udvostručio se broj objavljenih tekstova. Osnovno područje istraživanja su tekstovi kritičara koji su bili objavljeni u razdoblju od 1900. do 1945. godine u dnevnim novinama i stručnim časopisima u Zagrebu i Hrvatskoj. Izabrani su isključivo autorski tekstovi u kojima se iznosi određeno kritičko mišljenje o Kovačićevoj osobi, pojedinom djelu ili cjelokupnom opusu. Izostavljen je golemi broj tekstova objavljenih u dnevnim novinama koji su donosili vijesti o Kovačićevom profesionalnom životopisu, zbivanjima oko regulacije Kaptola, tijeku izgradnje crkve sv. Blaža i zgrade Burze za robu i vrednote.

Vremenske granice istraživanja protežu se od 1900. do 1924. godine i od 1924. do 1945. godine. Donja vremenska granica označava početak Kovačićevog teorijskog i javnog djelovanja. Srednja vremenska granica je godina njegove smrti. Gornja vremenska granica je odabrana zbog prirodne i politički uvjetovane smjene generacija u javnom djelovanju. Istraživanje je imalo nekoliko ciljeva. Prvo, detaljno protumačiti različita kritička razmišljanja o poziciji Kovačićeva arhitektonskog opusa u povijesti arhitekture XX. stoljeća u Zagrebu i Hrvatskoj. Drugo, istražiti međusobne teorijske utjecaje unutar pojedine i između različitih generacija kritičara. Treće, analizirati odnos Kovačićevog arhitektonskog opusa i teorijskih razmišljanja kritičara. Četvrto, istovremeno objaviti povijest kritičke misli i antologiju suvremenih tekstova u izvornom obliku.
Knjiga je podijeljena u pet dijelova. U prvom i drugom dijelu je povijesni prikaz teorijske misli o djelu arhitekta V. Kovačića. Treći dio se sastoji od kronološkog životopisa V. Kovačića od 1874. do 1924. i popisa projekata i izvedenih zgrada od 1891. do 1927. godine. U četvrtom dijelu je antologija tekstova V. Kovačića koji su objavljeni u razdoblju od 1900. do 1922. godine. Sakupljeni su svi dosada poznati: 1. Objavljeni tekstovi, fotografije zgrada i projekata u dnevnim novinama i umjetničkim časopisima. Obrađena su dvadeset pet tekstova. 2. Deset arhivskih dokumenata koji se nalaze u Kovačićevoj ostavštini u Ministarstvu kulture i Muzeju grada Zagreba. U petom dijelu je antologija sto šestnaest izvornih tekstova koje su kritičari objavili u razdoblju od 1896. do 1943. godine. U antologiji je zastupljeno četrdeset četvero autora: Alfred Albini, Anon., Anon. F.P., Ljubo Babić, Bruno Bauer, Herman Bollé, Hugo Ehrlich, Aleksandar Freudenreich, Milivoj Frković, Rudolf Habeduš, Mato Hanžeković, Alfons Heisinger, I.(vo) P.(asarić) , Štefa Iskra, Ćiril Metod Iveković, Antun Jiroušek, Dragutin Kniewald, Miroslav Krleža, Isidor Kršnjavi, Vladislav Kušan, Rajko Kušević, Adolf Loos, Vladimir Lunaček, Antun Gustav Matoš, Ljubomir Micić, Andrija Milčinović, Hermann Muthesius, Ivo Pasarić, Stjepan Planić, Dušan Plavšić, Vladimir Potočnjak, B. R., Stanko Rac, Stjepan Srkulj, Tihomil Stahuljak, Kosta Strajnić, Franz Sulke, Đuro Szabo, Stjepan Szavits Nossan, Marino Szombathely, Gustav Šamšalović, Edo Šen, Milan Šenoa, Otto Wagner.