ZAVIŽAN između SNIJEGA , vjetra i SUNCA/Urednica : Marjana GAJIĆ-ČAPKA

- Monografija u povodu 50. obljetnice rada meteorološke postaje Zavižan
=
- Urednički odbor : Alan ČAPLAR , Vesna ĐURIČIĆ , Dražen POJE , Lidija SRNEC , Zvonko ŽIBRAT
=
- Izdavači :
Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) & Hrvatsko meteorološko društvo (HMD) , Zagreb , 2003.
=
- Za izdavače : Branko GELO , Jerko KIRIGIN , Marjana GAJIĆ-ČAPKA
=
- Recenzenti : Dražen POJE , Zvjezdana BENCETIĆ-KLAIĆ
=
- Likovno oblikovanje knjige i naslovnice : Luka VUČIĆ , Milan VUČIĆ
=
- Lektorica za hrvatski jezik : Vjeročka BAN
=
- Lektorica za engleski jezik : Valnea BRESSAN
=
- Prijelom : Ivan LUKAC
=
- Naklada : 1.000 primjeraka
=====
- 257 str.
- Meki uvez
- Format : 16,5 × 23,5 cm
=====
- Tekstovni dio i kompletna unutrašnjost bez podvlačenja,podcrtavanja.
Margine bez obilježavanja , čiste.
Unutrašnjost u vrlo urednom stanju.
Kompaktno stanje knjige , knjižni blok čvrst , minimalno korištenje knjige.
Na donji desnim rubovima prvih nekoliko stranica manji tragovi presavijanja uzrokovani nepažljivim arhiviranjem ili transportom.
Vrlo zadovoljavajuća očuvanost.
==========
IZ PREDGOVORA (Urednica: Marjana Gajić-Čapka)
=
Svatko od nas zasigurno je sebi, netko u ranijoj a netko u kasnijoj dobi, postavio pitanje kako se rađaju meteorološki podaci i kako doznajemo o vremenskim i klimatskim prilikama nekoga kraja. Usmena predaja i pisani opisi meteoroloških događaja, posebice onih izvanrednih, prethodili su instrumentalnim mjerenjima, koja su započela najprije u naseljenim predjelima, ali su neminovno morala doći u planine. Na nepristupačnim mjestima u planinskim krajevima s oštrom klimom nije jednostavno ni postaviti meteorološku postaju, a da bi se još k tome meteorološka mjerenja I motrenja redovito I kontinuirano odvijala, potrebno je mnogo upornosti i ustrajnosti. U Hrvatskoj Velebit je takav nepristupačan kraj. On je razdjelnica između dviju klima, s jadranske strane maritimne, a s ličke kontinentalne, sa svojim planinskim specifičnostima duž obronaka I vršnog područja. Kada je u Hrvatskoj započelo uspostavljanje mreže meteoroloških postaja krajem četrdesetih i početkom pedesetih godina 20. stoljeća, postavljena je i meteorološka postaja na Velebitu. Najviša planinska meteorološka postaja u Hrvatskoj, smještena podno Vučjaka na sjevernom Velebitu, na nadmorskoj visini od 1594 metra radi od 1. listopada 1953. godine bez i jednog dana prekida, unatoč velikim teškoćama kakve su svojstvene takvim planinskim postajama. Rezultat je to zajedničkih težnji meteorološke zajednice za spoznajama o planinskoj klimi, entuzijazma i truda meteorologa, istraživača drugih struka i planinara pri održavanju postaje, te spremnosti meteoroloških motritelja na rad po svim mogućim, ponekad vrlo teškim, vremenskim uvjetima. Zavižanska se postaja mijenjala od čisto meteorološke postaje prema onoj i s ekološkim značajkama programa rada, iako cjelovit meteorološki aspekt nije reduciran, već proširen. Neizmjerno vrijedni zavižanski podaci bili su izazov današnjoj generaciji meteorologa da ih predoče u meteorološkoj monografiji, obilježavajući na taj način 50. obljetnicu rada meteorološke postaje Zavižan. Meteorolozi, djelatnici Državnog hidrometeorološkog zavoda i ujedno članovi Hrvatskog meteorološkog društva, uz nekolicinu suradnika drugih struka, ukupno 22 autora, zdušno su, uz svoje druge obaveze, prionuli pripremi ove monografije. Nastojali su da ona bude zanimljiva i korisna svima onima kojima ti meteorološki podaci olakšavaju odluke u njihovim aktivnostima na području vodoprivrede, energetike, prometa, telekomunikacija, šumarstva, stočarstva, biologije ili prostornog planiranja, kao i brojnim ljubiteljima Velebita – planinarima, izletnicima i turistima. Uvodno nas knjiga upoznaje s inicijatorom planinskih meteoroloških mjerenja u Hrvatskoj i životom meteoroloških motritelja na Zavižanu te pruža pregled povijesti zavižanskih mjerenja. U središnjem dijelu opširan je prikaz klimatskih prilika, bioklimatskih i fenoloških značajki, te značajki onečišćenja zraka i oboirne. Slijede tekstovi o Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, na čijem se području nalazi meteorološka postaja “Zavižan”, o Velebitskom botaničkom vrtu u kojem je proveden niz mikrometeoroloških mjerenja, te pregled znanstvenih istraživanja na Velebitu čiji su se sudionici neminovno osvrtali i na meteorološke prilike tog kraja. Popis radova u kojima se koriste zavižanski meteorološki podaci daje detaljniji uvid u 50 godina istraživanja na području klimatologije, ekologije, šumarstva i drugih djelatnosti u kojima je prisutan neposredan utjecaj planinskih meteoroloških prilika. Vjerujemo da će za bolje snalaženje u knjizi, koja može poslužiti poput vodiča ili priručnika, uvelike pomoći uvodna likovna rješenja uz svako poglavlje, popraćena kolažima likovnog umjetnika inspiriranog meteorologijom. Brojni grafikoni i tablice stručno su komentirani u tekstu, ali ostavljaju i mogućnost čitatelju da sam očita neki podatak koji ga posebice interesira, kao npr. prosječnu dnevnu temperaturu pojedinog dana u godini, trajanje snježnog pokrivača određene visine, ili prosječne datume nastupa pojedinih razvojnih faza promatranog bilja. Fotografije, čiji su autori stručnjaci različitih profila i osobe različita interesa ─ meteorolozi, biolozi, planinari ─ iz svojeg kuta približuju meteorološke instrumente i pojave, surovost i ljepotu zavižanskih snježnih zima, ljupkost velebitskog cvijeća i gordost njegovih stijena.