SMISAO LJUDSKE EGZISTENCIJE, MILAN MACHOVEC

Ključno djelo popularnoga filozofa Milana Machovca (1925. -2003.), iz osnove prerađeno i upotpunjeno novim činjenicama iz etologije i ekologije. Autor ovdje raspravlja o problematici apsurda, zla i očajanja, promišlja rješenja problema koja nudi vjera, promišlja užitak, nasladu, samoostvarenje, problem rada i djelovanja uopće.

Primjećuje, ipak, i »bolju budućnost« i pripreme za nju, ulazak u svemir i dalekosežnost toga koraka za čovjeka, odnos između muškarca i žene, pitanja globalizacije i planetarnog dijaloga te paradokse nade.

Autor nudi i odgovor na glasoviti upit Thomasa Manna: «Zar je život, zapravo, išta više doli privremena plijesan materije»?

***

Milan Machovec (1925. - 2003.) jedan je od najznačajnijih čeških filozofa. Obrazovan je u Pragu, na Karlovom sveučilištu, gdje je završio filozofiju i klasičnu filologiju. Područje njegovoga interesa su etika, etologija i ekologija. Nastupao je kao kritičar patrijarhalnoga društva, zastupnik feminizma.

U svom glavnom djelu «Filosofie tváøí v tváø zániku» (Filozofija licem u lice propasti) promišlja osnovna pitanja i filozofske struje iz cijele povijesti filozofije, od antike do dvadesetoga stoljeća. Tako razotkriva povijest filozofije «ne kao sjajne uspjehe našega razuma, kako se do sada tradicionalno shvaćala, nego kao postupan debakl, koji prijeti da preraste u skoro samouništenje čovječanstva». Inače, djelo je 1988. objelodanjeno u Stuttgartu u njemačkom prijevodu pod naslovom: «Die Ruckkehr zur Weiwsheit - Philosophie angesichts des Abgrunds».

Za Mahovca je filozofija mudrost trenutka, a sadašnji trenutak uključuje i ekološku svijest. Stoga filozofija koja ne uviđa da smo blizu samouništenja čovječanstva i nije filozofija.

Zajedno s E. Fromom, E. Blochom i ostalima, Machovec je inicirao dijalog između marksističkoga i teološkoga poimanja svijeta. Ishod inspirativnoga ozračja s kraja šesdesetih godina dvadesetoga stoljeća je Machovčeva knjiga «Ježíšpro moderního človìka» (Isus za modernoga čovjeka), koja je od 1970. godine objelodanjivana diljem svijeta.

U knjizi "Smisao ljudske egzistencije" (Smysl lidské existence) pokreće problematiku apsurda, zla i očajanja; važe religiozna rješenja problemâ; razmatra o nasladi, samoostvarenju, problemu rada i aktivnosti uopće. Tu su i teme čovjekova ulaska u svemir, odnosa muškarca i žene, globalizacije i planetarnoga dijaloga, paradoksa nade.