Islamska filozofija u Iranu

Henry Corbin: Islamska filozofija u IranuXVII i XVIII stoljećeFilozofija je mišljenje, pa bi povijest filozofije bila povijest ljudske misli. Upoznati se s filozofijom ili bilo kojom drugom znanosti, nije moguće ako se neće obratiti pažnja na prošlost, na ono što su o pojedinim pitanjima kazali predašnji filozofi. Premda filozofija nije nužni uvod u druge znanosti, s obzirom na njenu podozrivost čak i prema samoj sebi, ona u mnogome pomaže drugim znanostima, a naročito pri vrhunskim teološkim raspravama.Oni koji su nedovoljno upoznati s islamskom filozofijom obično imaju predodžbu da je ona okončana s Ibn Rushdom i da islamski svijet nakon njega nije iznjedrio značajnih filozofa. Česta je, također, i predrasuda da islamska filozofija nije ništa više negoli prijevod helenske filozofije. U proteklih nekoliko desetljeća, trudom i zalaganjem učenjaka, poput Allame Seyyed Mohammad Tabataba'ija, Seyyed Jalaluddin Ashtiyanija, Mahdija Haerija Yazdija, Seyyed Hosseina Nasra i Henry Corbina, u značajnoj je mjeri s islamske skinuta prašina zaborava, i ona je predstavljena svjetskim znanstvenim krugovima. No, još uvijek postoji mnogo truda i istraživanja, eda bi i islamska filozofija stekla svoju stvarnu valorizaciju, a potom mogla, kao bitan činitelj samospoznaje i samosvijesti, odigrati svoju ulogu u revitalizaciji islamske kulture i civilizacije.Jedna od epoha u kojoj su filozofija i teozofija u Iranu doživjele svoj najveći procvat je razdoblje Safavidske dinastije (XVI i XVII vijek). U to vrijeme isfahanska filozofska škola dosegla je izuzetno visoku razinu, a po broju mislilaca koje je iznjedrila, zasigurno je bez premca u islamskom svijetu. Isfahanska škola predstavljala je ustvari nastojanje da se islamska filozofija trgne iz apatije uzrokovane mongolskom invazijom i vlašću dugom stoljeće i pol.Nakon mongolske invazije, filozofska misao u arapskim zemljama postepeno je jenjavala, tako da niti poznati filozofi poput Ibn Halduna nisu uspjeli da je izvuku iz ćorsokaka. U Iranu, pak, filozofska misao nije doživjela takvu dekadenciju, te je i pored nepovoljnih društvenih i političkih uvjeta nastavila živjeti. Knjiga Henry Corbina, koju imate u rukama, prezentira nam iranske mislioce isfahanske škole i njihova djela.  Stranica: 570Dimenzije: 17x24Jezik: ZagrebPismo: LatinicaStanje: Vrlo dobroUvez: TvrdiGodina: 2002