Kovačić, PRISUTNOST I ODJECI RUSKE SCENOGRAFIJE

Đurđa Kovačić, PRISUTNOST I ODJECI RUSKE SCENOGRAFIJE NA ZAGREBAČKOJ GLAZBENOJ SCENI
Nakladnik INSTITUT ZA POVIJEST UMJETNOSTI Zagreb 1991
Meki uvez. 227 stranica.

U knjizi se objašnjava rast i konačna fizionomija ruske glazbeno-scenske likovne umjetnosti na početku 20. st., odnosno scenografije i kostimografije primijenjene u opernom i baletnom stvaralaštvu te njene uloge u preobražaju europskih scensko-likovnih ideja tog vremena. Uz to je pojašnjeno značenje dolaska trupe Margarite Froman 1921. godine u Zagreb, događaja kojim je zagrebačka scena doživjela kvalitativan skok od provincijske baletne scene do pozornice europskog profila. Prisutnost ruskih umjetnika donosi i afirmaciju ruskog i uopće slavenskog repertoara, što je potaklo i domaće glazbeno-scensko stvaralaštvo.

Kulturne tokove na europskom tlu, pa i u Zagrebu, nakon prvoga svjetskog rata karakteriziraju otvorenost i dinamičnost. Jednim dijelom imaju u tome zasluga i ruski umjetnici koji su nakon oktobarske revolucije emigrirali u zemlje Srednje i Zapadne Europe. I dolazak ruskih umjetnika – emigranata u Beograd, Zagreb i Ljubljanu uzrokovao j , napose u kazališnom životu, velike promjene, koje su sve te tri scene čvršće vezale uz europska kulturna strujanja. Skupina kazališnih umjetnika, oformljena oko bivše prvakinje baleta moskovskoga Boljšog teatra Margarite Froman, nije donijela odlučujuće promjene samo plesnoj umjetnosti nego i scenografiji i kostimografiji, apliciranima na sva tri osnovna oblika kazališnoga izražavanja (drama, opera, balet). Od jednog dotada efemernoga, pragmatičnoga scenskog rada, gotovo odjednom scenografska i kostimografska ostvarenja izrastaju u likovna ostvarenja trajne vrijednosti. No sva ta dostignuća, naravno, čine samo jedan od segmenata općeg preobražaja kazališne kulture u ovom gradu. Na drugoj strani, promjene u pristupu kazališnim izvedbama neće se moći tretirati izvan općih tokova u razvoju umjetničkog izražavanja u početku dvadesetih godina ovog stoljeća. Pa iako u kontekstu scenografskih inovacija Pavel Froman i Vasilij Uljaniščev, sami za sebe, nisu kao likovni kreatori nikad dosegli artistički domet recimo jednog Ljube Babića, njihova je neosporna zasluga što su u dijelu naših likovnih radnika koji su stvarali na području scenografije ucijepili nov odnos prema njoj. (iz uvoda)

5–7
Uvod
Prvi dio
Uloga ruske operne i baletne scene u širenju novih kazališnih ideja
11–20
1. Ruska glazbeno-scenska i scensko-likovna umjetnost 19. i početka 20. stoljeća do ere Sergeja Djagiljeva (do 1909. godine)
21–48
2. Era S. P. Djagiljeva i afirmacija ruske operne i baletne umjetnosti na zapadnoevropskom tlu u prvoj fazi djelovanja trupe (1909–1914)
2.1. Ličnost S. P. Djagiljeva
2.2. Program gostovanja
2.3. Scenografija i kostimografija prve faze gostovanja i nove ideje u opremi scene
2.3.1. Leon Bakst
2.3.2. Alexandre Benois
2.3.3. A. J. Golovin K. A. Korovin, N. Gončarova, S. Sudjejkin, N. Roerich, M., Dobužinski, J.-M. Sert, B. Anisfeld
2.4. Zaključak
49–62
3. Druga faza djelovanja trupe S. P. Djagiljeva i prihvaćanje novih likovnih ideja (1915–1929)
3.1. Program trupe od 1915. do 1929
3.2. Scenografska i kostimografska strujanja u drugoj fazi djelovanja trupe
3.3. Zaključak
3.4. Bilješke
4. Razvoj scenografije i kostimografije u Rusiji i SSSR-u od 1909. do 1929.
4.1. Bilješke

Drugi dio
Ruski scenografi i kostimografi na zagrebačkoj sceni
73–75
Uvod
76–133
Pavel Petrovič Froman
134–153
Vasilij Mitrofanič Uljaniščev
154–157
Vladimir Ivanovič Žedrinski
158
Bilješke
Treći dio
159–164
Ruski utjecaji na inscenacije opera i baleta u HNK-u između dva rata
165–175
Ruski, ostali slavenski i srodni repertoar
176–195
Domaći repertoar
196
Bilješke
197–202
Zaključak
203–204
Bilješke
205–206
Skraćeno citirana literatura
207
Index predstava koje su obuhvaćene knjigom i katalog scenografskih i kostimografskih predložaka

Postoji mogućnost preuzimanja knjige u širem centru Zagreba.
Poruka na 098 9174 300. Slanje BOX NOW (1 euro), ili TISAK.
Pogledajte i ostale moje oglase, i iskombinirajte narudžbu o jednom putnom trošku.

(129)