DAVID Wark GRIFFITH / Uredili : P. ATAŠEVA & Š. Ahuškov

- Filmska biblioteka
=
- Omotna strana : Raul GOLDONI
=
- Preveo : I. P.
=
- Izdavač : ZORA , Zagreb , 1951.
=
- Za izdavača : Ivan DONČEVIĆ
=
- Lektor : Dr Ivan ESIH
=
- Korektor : Dragomir ILić
=
- Naklada : 2.000 primjeraka
=====
- 235 str.
- Meki uvez
- Format : 14 × 20 cm
=====
- Tekstovni dio bez podvlačenja,podcrtavanja.
Margine bez obilježavanja.
Kompaktno stanje knjige.
Na prvoj praznoj stranici i na posljednjoj praznoj - potpis kemijskom olovkom.
Starosna potamnjelost margina.
Na prednjoj korici oštećenje (poderano - 6 cm) uz hrbat prema dolje.
Tragovi godišta i korištenja najviše izraženi na koricama.
==========
Griffith [gri'fiϑ], David (Lewelyn) Wark, američki filmski redatelj, scenarist, producent i glumac (Floydsfork, danas Crestwood, 22. I. 1875 – Hollywood, 23. VII. 1948). Isprva glumio u putujućim kazališnim družinama, na filmu od 1907. kao glumac u filmovima E. S. Portera. God. 1908. počeo režirati i do 1913. realizirao stotinjak, većinom desetominutnih akcijskih filmova (i filmova potjere), u kojima je do vrhunca razvio postupak paralelne montaže. Vrlo uspješan, pod utjecajem talijanskih spektakala 1914. režirao prvi američki cjelovečernji film Judita iz Betulije (Judith of Bethulia), a zatim dva filma koji su mu namrli pridjevak »oca filmske umjetnosti«: povijesnu fresku iz Američkoga građanskog rata, komercijalno iznimno uspjeli, ali zbog naklonosti prema Ku Klux Klanu i napadani film Rađanje jedne nacije (The Birth of a Nation, 1915), i Nesnošljivost (Intolerance, 1916), grandiozni spektakl u kojem se radnja prepleće kroz četiri povijesne epohe (Babilon, razapinjanje Krista, Bartolomejska noć, suvremeni Chicago). Potonji je postigao upravo senzacionalan uspjeh u kritike diljem svijeta, ali je, zbog nekomercijalnosti, donio i trajne materijalne probleme koji će Griffitha pratiti do kraja karijere, kada je uzaludno pokušavao ponoviti nekadašnja dostignuća. Povukao se početkom zvučnoga razdoblja.
Griffithov opus označava prijelaz iz ranoga nijemog filma (tzv. primitivni stil) u zrelo razdoblje filmske umjetnosti (tzv. klasični narativni stil), a Griffith je tomu pridonio, više od ikojega drugog redatelja, epičnošću, ali i liričnošću svojih filmova, atraktivnom ritmičkom i asocijativnom montažom (kojom je i preteča filmskog modernizma) te odustajanjem od modela kazališne mizanscene. Pridonio razvoju sustava zvijezda (filmovi s L. Gish i M. Pickford), utjecao na cijeli svjetski narativni film, a posebice na sovjetsku avangardu (npr. na S. M. Ejzenštejna).