Strip BALADA O HALO JONES, ALAN MOORE

Prodajem strip „Balada o Halo Jones", na hrvatskom jeziku i tvrdom uvezu za 69€, rasprodano izdanje kojeg više nema u prodaji,

scenarij: Alan Moore,
crtež: Ian Gibson,
prijevod: Tatjana Jambrišak,
broj stranica: 212,
boja: crno/bijelo,
uvez: tvrdi uvez,
format: 215 x 280 mm,
izdavač: Fibra, Zagreb,
godina izdanja: 2011.

Strip je ultimativno izdanje davno rasprodana naslova, a Alan Moore i Ian Gibson odavno su već stekli kultni status među ljubiteljima stripa.

Preuzimanje na adresi u Zagrebu, a za ostatak Hrvatske šaljem poštom ili preko Tisak kioska tj. kako se već dogovorimo.
Postoji mogućnost slanja u inozemstvo.
Obećajem vrhunsko pakiranje i zaštitu stripa kako bi se isti zaštitio, a izbjeglo oštećenje prilikom transporta i tijekom uobičajene manipulacije.
Plaćanje uplatom na tekući račun ili pri primopredaji.
Kontaktirati me molim Vas možete u inbox i/ili na +385 99 230 94 15, a na ponude ispod navedene cijene ne odgovaram, pogledajte i druge moje oglase, hvala lijepa.

Kratak opis:
Kad Halo Jones dosadi njezin život na Krugu - futurističkom svijetu u kojem posla nema, a ni uzbuđenja nisu baš česta - ona naumi obići galaksiju kud puklo da puklo. No, hoće li joj uspjeti preživjeti uspone i padove koji je čekaju, uključujući dugu šljaku na brodu i rok službe u strašnom ratu koji ništi čak i fiziku prostora i vremena?

Feministička space opera te stripovski klasik, "Baladu o Halo Jones", legendarnog scenarista Alana Moorea (PAKAO, WATCHMEN) te crtača Iana Gibsona (Robo-Hunter, Star Wars).

Predgovor prevoditeljice:
Ako nikada niste pročitali niti jedan strip, ovo je knjiga za vas.
Knjiga kažem, jer to jest strip, ali je i roman, crtani roman iliti graphic novel, i idealno djelo za početak čitanja “ozbiljnih”, tzv. “mature readers”, stripova. Nakon što pročitate Halo Jones od Alana Moorea i Iana Gibsona, uvijek ćete znati što valja, a što baš i ne. Jer, ova priča, sastavljena od tri dijela ili poglavlja koje povezuje isti, glavni lik, je po mom sudu, najbolje što je ikada objavljeno u stripu.
Toliko o objektivnosti ovog prikaza.

“Balada” je prvi put objavljena ranih osamdesetih u britanskoj reviji “2000 AD” u trideset i sedam petostraničnih epizoda, kasnije sabrana u tri sveska, da bi se kasnije, kako to biva s dobrim stripovima, pojavilo i izdanje u jednoj knjizi. Naravno, priča je čvrsti SF, svemirska opera u pravom smislu, koja počinje na Zemlji, zapliće se na svemirskom brodu i raspliće u dubokom svemiru.
Naslovni je lik Halo Jones (s malim kružićem nad a, pa sad vi znajte kako se to čita!), nezaposlena, čini se praznoglava, tinejdžerka koja živi u komuni s još tri djevojke, od kojih jedna ima dovoljno novaca za sve, pa i za vlastitog kibernetičkog psa-čuvara. Stan se nalazi u metalnom obruču na pučini veličine i sa sadržajima povećeg grada, uključujući i pristanište za svemirske brodove na površini oceana u središtu obruča. Cijela se golema, nekoliko katova visoka konstrukcija, dva puta dnevno rastvara da propusti plimni val, što određuje i vremenski ograničava sve aktivnosti na obruču. Priča tako počinje banalnim odlaskom u kupovinu na drugi kraj obruča, planiranjem rasporeda i trkom kroz prenapučeni plutajući grad.
A gomilu čine raznovrsni likovi i problematične grupacije i kultovi kakve možete očekivati od kiberpankerske, anarhične budućnosti.
Od pankera, uličnih kompozitora do Udarenih Udaraljki koji svoj neprekinuti zatupljujući ritam primaju ravno iz prijemnika ugrađenih u mozak. Broj ljudi na ulicama i trgovima sve je veći jer u sredinu obruča upravo slijeće elegantna svemirska krstarica Clara Pandy i njen misteriozni vlasnik i najbogatiji čovjek svemira Lux Roth Chop.
Halo, njezina prijateljica Rodice i kiber-džukac Toby s mukom se probijaju kroz obruč, trčeći prečicama, braneći se zen-granatama, koje protivnika bacaju u nirvanu, a jedan dio puta prelaze, usprkos agorafobiji i uz malu pomoć zen naoružanja, i po vanjskoj oplati grada na vodi. Ipak, uspješno obave kupovinu i, naravno, zakasne na prijevoz natrag u svoj dio obruča. Sve ostalo popunit ćete sami kad pročitate knjigu.

Drugi se dio odvija na svemirskom brodu i uključuje priču o Halo, ali i briljantne epizodne likove, kao npr. Glifa, biće koje je toliko puta mijenjalo spol da je izgubilo i vlastiti identitet pa ga više nitko ne primjećuje, dupinku navigatoricu i misteriozne štakore, kojih inače ima na svakom brodu, pa tako i na najluksuznijem krstašu u svemiru.
Halo je drukčija, odraslija, odlučnija, no još uvijek zadržava naivnost i radoznalost djeteta koje po prvi put odlazi od kuće na neizvjesno, ali neizbježno putovanje kroz život.

Treći je dio, da izbjegnemo sve spojlere, recimo samo boot camp u dubokom svemiru. Halo je unovačena u žensku jedinicu, sprema se za rat koji bijesni na nekoliko mjesta u galaksiji. Tu upoznaje živopisne likove militarističkog miljea, a ponajprije samu sebe. Likovi su istovremeno i komični i strašni; jedni oko vrata nose ogrlice od ljudskih ušiju, drugi pak implantirane kljove i žive zmije provučene kroz naušnice. Halo sreće opasnost i smrt i, naravno, ljubav. Meni najdraži svijet na kojem se nađu, onako potpuno alanmorovski (da, da, čita se mor a ne mur, bar tako kaže Gaiman ili gejman, za neupućene), je Moab, gdje je gravitacija toliko jaka, da se i samo vrijeme usporava i razvlači, tako da par minuta provedenih u bitci, znači nekoliko mjeseci realnog vremena. O opasnostima probijenog gravitacijskog odijela, koje izgleda kao predimenzionirani čelični balon sa servo-motorima za kretanje, da i ne govorim. Halo ovdje više uopće ne naliči djevojci s početka priče. Ona je sad žena, ratnica spremna na sve, a istovremeno je poražena i depresivna bez nade i vjere u smisao života. Stigla je na kraj puta koji je započeo običnim šopingom.
Ipak, Alan Moore ne bi bio najbolji strip scenarist na svijetu kad iz rukava ne bi izvukao još pokojeg keca, mislim, zeca. Ali, to ćete, opet, pročitati sami.
“Balada o Halo Jones” jedna je od najljudskijih SF priča koju sam pročitala. Sve poslije toga mjerila sam prema njoj i malo je djela doseglo tu razinu. Ali, nije mi žao. Mislim da “Balada” svakako pripada obaveznoj lektiri, posebno za aspirirajuće pisce, i ne samo stripova. Jer, slike ostaju dugo u pamćenju a Mooreova vještina pripovijedanja i razvoj likova (posebno ženskih - toga nikad dovoljno!) svijetli visoko među najsjajnijim zvijezdama.
Tatjana Jambrišak 10. siječnja 2003.