Nikad Robom Povijestni, M&S (cirilic) lot 3

Izavačka kuća „Dečje novine” sa glavnim urednikom Srećkom Jovanovićem u svojoj ranijoj fazi izdavaštva izdala je istoimenu ediciju Dečje novine.
Dečje novine pored niza objavljenih stripova 25. studenog 1958. u broju 23 izdaju prvi broj stripa gornjomilanovačkog autora Desimira Žižović Buina pod nazivom Nikad robom.
Strip sa tematikom iz narodnooslobodilačke borbe (u daljnjem tekstu NOB) dobiva mjesto od pola strane i vremenom prerasta u serijal. Dobio je naziv po jednoj paroli koju su nosili demonstranti 27. ožujka 1941. na početku 2. Svjetskog rata. Glavni junak je mali pekarski pomoćnik Mirko koji odlazi u partizane. Mirko se isticao svojom hrabrošću i inteligencijom te je i u nemogućim situacijama uspio pobijediti protivnika. U stvaranju ovog stripa sudjelovala su i djeca svojim literalnim sastavima u sekciji učitelja Srećka Jovanovića, urednika ove izdavačke kuće. Tako se s vremenom Mirku pridružuju drugi likovi poput najboljeg prijatelja Slavka, vjernog psa Vučka, mitraljesca Ive, bivšeg studenta Rake, malog dječaka Boška, kurirke Seke, bolničarke Mire, ilegalca Vlade, desetara Mate, komandanta odreda, deda Marka i babe Mare.Na protivničkoj strani najupečatljiviji lik je njemački komandant fon Štimler.
U svibnju 1963. prvi samostalni strip izlazi u novoj ediciji istoimenog naziva Nikad robom. Izdanje je tiskano u novosadskom Forumu na 32 stranice, formata 145x205 mm od kojih je 16 stranica bilo u boji. Prodavan je po cijeni od 60 dinara. Na početku je izlazio jednom mjesečno, a kasnije dvomjesečno. Objavljen je čitav niz priča sa temama iz nacionalne povijesti različitih povijesnih razdoblja i regija na čijoj je realizaciji radila brojna ekipa autora iz različitih krajeva. Uz junake Mirka i Slavka Desimira Žižović Buina najviše se ističu kratki serijali Akant Radivoja Bogičevića, Tajanstveni vitez Petra Radičevića, Blažo i Jelica Dobrice Erića i Radivoja Bogičevića, Dabiša Božidara Veselinovića i Hajduk Veljko Živorada Atanackovića. Ivica Bednjanec, jedan od najplodonosnijih i najkvalitetnijih autora objavio je trinaest priča sa tematikom iz hrvatske povijesti i 12 priča sa temama iz NOB. Živorad Atanacković nacrtao je osamnaest priča iz srpske povijesti. Zdravko Sulić u suradnji sa Aleksandrom Bizetićem napravio je trinaest izdanja fotostripa sa tematikom iz NOB. Manji broj izdanja nacrtali su i Miodrag Đurđić, Nikola Mitrović Kokan, Brana Jovanović, Mile Topuz, Ljubomir Filipovski, Leo Korelc, Mladen Trnski, Stanislav Spalajković, Slobodan Popović, Hrvoje Radovanović i Ivica Koljanin.