Živojin Pavlović: BUĐENJE PACOVA
- Cijena
- 10 €
+ zaštita kupca 1,96 €
+ dostava 4,90 €
Sigurna kupovina uz PayProtect
Dostava diljem Hrvatske
Kupuj uz PayProtect od provjerenih prodavača uz garanciju povrata novca i sigurnu dostavu. Saznaj više
Šifra oglasa: 46290319
Osnovne informacije
- Lokacija
- Grad Zagreb, Maksimir, Srebrnjak
- Stanje
- novo
Opis oglasa
Prodajem jedno od najvažnijih djela jugoslovenskog filmskog “crnog talasa” BUĐENJE PACOVA, režisera Živojina Pavlovića, novo.
OPIS:
Žanr: Drama
Godina: 1967 | Trajanje: 73 min
Redatelj: Živojin Pavlović
Uloge: Slobodan Perović, Dušica Žegarac, Severin Bijelić, Mirjana Blašković, Mića Tomić, Nikola Milić
elimir Bamberg zvan Pacolino hodajuća je definicija gubitnika. Sa svojom teškom bolesnom sestrom živi u trošnom stanu, a kraj s krajem jedva spaja šivajući kravate. Zbog njegove prošlosti na Golom otoku ucjenjuje ga jedan znanac, prisiljavajući ga da prodaje pornografske slike i oružje. Jednoga dana u susjedstvo doseljava lijepa neznanka, u koju se zaljubljuje. Uvjeren da njihova veza predstavlja prekretnicu, Bamberg odluči posuditi nešto novca od prijatelja kako bi zajedno pobjegli iz Beograda.
Buđenje pacova reprezentativan je film estetike Živojina Pavlovića, a gotovo i crnog talasa, posebice onih radova koji su se bavili socijalističkom sadašnjošću. U središtu priče su gubitnici modernizacijskih procesa, koji poput štakora preživljavaju na urbanoj i moralnoj periferiji velegrada. Fizionomije različitih sumnjivih gradskih likova i mane njihova karaktera savršeno se uklapaju u mizanscenu smještenu u zapuštene dijelove grada, koji kao da su zapeli između propadanja i izgradnje. No unatoč prevladavajućem pesimističnom tonu, Pavlović kroz mračni humor, ironiju i grotesku iskazuje empatiju prema nedaćama svojih likova.
Sa sadržajne strane film je važan jer se među prvima dotaknuo kontroverzne teme rezolucije Informbiroa i Golog otoka, a s produkcijske strane jer je nastao u okviru novoosnovane Filmske radne zajednice Centar, tj. nezavisne studijske produkcije toga vremena, što je omogućilo da se filmovi suvremene tematike snimaju brzo, jeftino i bez političkih pritisaka.
Buđenje pacova donijelo je Pavloviću Srebrnog medvjeda za režiju u Berlinu i nagradu za režiju u Puli, a važan je i jer predstavlja početak suradnje sa scenaristima Ljubišom Kozomarom i Gordanom Mihićem. Kasnije iste godine zajedno će snimiti Kad budem mrtav i beo, a oni će se u kanon crnog talasa upisati svojim filmom Vrane.
Živojin Pavlović
15.04.1933, ŠABAC, SRBIJA, JUGOSLAVIJA - 29.11.1988, BEOGRAD, SRBIJA, SAVEZNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA
Redatelj i scenarist, jedan od redatelja tzv. crnog vala (uz Dušana Makavejeva, Želimira Žilnika i ostale) tijekom šezdesetih prošloga stoljeća u kojem se prikazivao težak svakodnevni život običnih ljudi u Jugoslaviji. Već s devetnaest godina pisao je o filmu i umjetnosti za beogradske novine. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Beogradu. Prve, kratkometražne filmove snima od 1960. godine. U dugometražnom omnibusu nekolicine redatelja Kapi, vode, ratnici (1962.) sudjeluje s dijelom Žive vode, a u sličnom omnibusu Grad (1973.) s Obručem. Godine 1965. samostalno snima dugometražni film Neprijatelj (1965.) adaptiravši Dostojevskog. Slijedi drama Povratak (1966.) o pokušaju bivšeg zatvorenika da se readaptira u društvo. Dalje u duhu crnog vala snima Buđenje pacova (1967.) i jedan od njegovih najpoznatijih filmova, Kad budem mrtav i beo (1967.) koji mu donosi Zlatnu Arenu u Puli 1968. godine. Dotiče se politike u drami Zaseda (1969.) zbog čega ga je kritizirao tadašnji režim pa idući film Rdeče klasje (1970.) realizira u Sloveniji. Slijedi također drama Let mrtve ptice (1973.). Za televiziju snima seriju Pesma (1975.) o članovima pokreta otpora u Beogradu. Filmu se vraća ratnom dramom Hajka (1977.). U slovenskoj produkciji snima Nasvidenje v naslednji vojni (1980.), a tijekom osamdesetih snima Zadah tela (1983.) kojim osvaja Zlatnu arenu u Puli za najbolji scenarij, te Na putu za Katangu (1987.). Posljednja dva filma su mu adaptacije Dostojevskog Dezerter (1992.) i Država mrtvih (2002.). Bio je uspješan pisac te je izdao brojne pripovijetke, romane i eseje i dobitnik je nekoliko književnih nagrada. Bio je i redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu.
Izvor: kinotuskanac.hr i kinoteka.hr
NAPOMENE:
1. Kontakt isključivo putem njuškalo poruka.
2. Cijena je fiksna. Bez zamjena.
3. Nemam mogućnost osobne primopredaje.
4. Nema plaćanja pouzećem. Kupljeno šaljem po uplati na bankovni račun.
5. Poštarina nije uključena u cijenu.
OPIS:
Žanr: Drama
Godina: 1967 | Trajanje: 73 min
Redatelj: Živojin Pavlović
Uloge: Slobodan Perović, Dušica Žegarac, Severin Bijelić, Mirjana Blašković, Mića Tomić, Nikola Milić
elimir Bamberg zvan Pacolino hodajuća je definicija gubitnika. Sa svojom teškom bolesnom sestrom živi u trošnom stanu, a kraj s krajem jedva spaja šivajući kravate. Zbog njegove prošlosti na Golom otoku ucjenjuje ga jedan znanac, prisiljavajući ga da prodaje pornografske slike i oružje. Jednoga dana u susjedstvo doseljava lijepa neznanka, u koju se zaljubljuje. Uvjeren da njihova veza predstavlja prekretnicu, Bamberg odluči posuditi nešto novca od prijatelja kako bi zajedno pobjegli iz Beograda.
Buđenje pacova reprezentativan je film estetike Živojina Pavlovića, a gotovo i crnog talasa, posebice onih radova koji su se bavili socijalističkom sadašnjošću. U središtu priče su gubitnici modernizacijskih procesa, koji poput štakora preživljavaju na urbanoj i moralnoj periferiji velegrada. Fizionomije različitih sumnjivih gradskih likova i mane njihova karaktera savršeno se uklapaju u mizanscenu smještenu u zapuštene dijelove grada, koji kao da su zapeli između propadanja i izgradnje. No unatoč prevladavajućem pesimističnom tonu, Pavlović kroz mračni humor, ironiju i grotesku iskazuje empatiju prema nedaćama svojih likova.
Sa sadržajne strane film je važan jer se među prvima dotaknuo kontroverzne teme rezolucije Informbiroa i Golog otoka, a s produkcijske strane jer je nastao u okviru novoosnovane Filmske radne zajednice Centar, tj. nezavisne studijske produkcije toga vremena, što je omogućilo da se filmovi suvremene tematike snimaju brzo, jeftino i bez političkih pritisaka.
Buđenje pacova donijelo je Pavloviću Srebrnog medvjeda za režiju u Berlinu i nagradu za režiju u Puli, a važan je i jer predstavlja početak suradnje sa scenaristima Ljubišom Kozomarom i Gordanom Mihićem. Kasnije iste godine zajedno će snimiti Kad budem mrtav i beo, a oni će se u kanon crnog talasa upisati svojim filmom Vrane.
Živojin Pavlović
15.04.1933, ŠABAC, SRBIJA, JUGOSLAVIJA - 29.11.1988, BEOGRAD, SRBIJA, SAVEZNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA
Redatelj i scenarist, jedan od redatelja tzv. crnog vala (uz Dušana Makavejeva, Želimira Žilnika i ostale) tijekom šezdesetih prošloga stoljeća u kojem se prikazivao težak svakodnevni život običnih ljudi u Jugoslaviji. Već s devetnaest godina pisao je o filmu i umjetnosti za beogradske novine. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Beogradu. Prve, kratkometražne filmove snima od 1960. godine. U dugometražnom omnibusu nekolicine redatelja Kapi, vode, ratnici (1962.) sudjeluje s dijelom Žive vode, a u sličnom omnibusu Grad (1973.) s Obručem. Godine 1965. samostalno snima dugometražni film Neprijatelj (1965.) adaptiravši Dostojevskog. Slijedi drama Povratak (1966.) o pokušaju bivšeg zatvorenika da se readaptira u društvo. Dalje u duhu crnog vala snima Buđenje pacova (1967.) i jedan od njegovih najpoznatijih filmova, Kad budem mrtav i beo (1967.) koji mu donosi Zlatnu Arenu u Puli 1968. godine. Dotiče se politike u drami Zaseda (1969.) zbog čega ga je kritizirao tadašnji režim pa idući film Rdeče klasje (1970.) realizira u Sloveniji. Slijedi također drama Let mrtve ptice (1973.). Za televiziju snima seriju Pesma (1975.) o članovima pokreta otpora u Beogradu. Filmu se vraća ratnom dramom Hajka (1977.). U slovenskoj produkciji snima Nasvidenje v naslednji vojni (1980.), a tijekom osamdesetih snima Zadah tela (1983.) kojim osvaja Zlatnu arenu u Puli za najbolji scenarij, te Na putu za Katangu (1987.). Posljednja dva filma su mu adaptacije Dostojevskog Dezerter (1992.) i Država mrtvih (2002.). Bio je uspješan pisac te je izdao brojne pripovijetke, romane i eseje i dobitnik je nekoliko književnih nagrada. Bio je i redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu.
Izvor: kinotuskanac.hr i kinoteka.hr
NAPOMENE:
1. Kontakt isključivo putem njuškalo poruka.
2. Cijena je fiksna. Bez zamjena.
3. Nemam mogućnost osobne primopredaje.
4. Nema plaćanja pouzećem. Kupljeno šaljem po uplati na bankovni račun.
5. Poštarina nije uključena u cijenu.
Karta
Napomena: Prikazana je približna lokacija
Neb_uloze
Svi oglasi ovog oglašivača
Korisnik je verificirao broj telefona u državi: Hrvatska
Korisnik nije trgovac te na njega nisu primjenjive EU odredbe o zaštiti potrošača
- Adresa: Grad Zagreb, Hrvatska
- Oglas objavljen
- 24.01.2026. u 13:51
- Do isteka još
- Oglas prikazan
- 219 puta
Neb_uloze
Svi oglasi ovog oglašivača
Korisnik je verificirao broj telefona u državi: Hrvatska
Korisnik nije trgovac te na njega nisu primjenjive EU odredbe o zaštiti potrošača
- Adresa: Grad Zagreb, Hrvatska

