Was ist die Wahrheit!? Eine Erwiederung auf das Szalay’sche Pamphlet b

Was ist die Wahrheit!? Eine Erwiederung auf das Szalay’sche Pamphlet betitelt: "Zur kroatischen Frage". 

Uz potporu biskupa J. J. Strossmayera je u studenom 1860. objavio knjigu Das historisch-diplomatische Verhältniss des Königreichs Kroatien zu der ungarischen St. Stephans-Krone. Na početku 1861. objavljuje prvi svezak knjižice Politička razmatranja na razkrižju hrvatskoga naroda. Oba je djela, prilagođena novim okolnostima i s osjećajem za međunarodnu politiku, uz povijesnu i geografsku argumentaciju, namijenio europskoj javnosti.  Želio je dokazati neutemeljenost tvrdnji o pripadnosti Kraljevine Hrvatske ugarskoj kruni.

Cilj mu je također bio da, u doba rasprava o ustavnom preuređenju Monarhije, odvrati hrvatsku javnost od težnje za realnom unijom s Ugarskom. Držao je da Hrvati moraju izboriti svoje mjesto među suprotnim interesima europskih naroda. Najviše je pozornosti privukao njegov govor održan 18. lipnja (tiskan u Zagrebu 1861), u kojem je iznio svoj politički program istaknuvši da hrvatski narod može "između robovanja Beču ili Pešti" izabrati i treći, samostalan put. Predložio je izravne pregovore s kraljem, uređenje odnosa hrvatske države s Austrijom i obrambeni savez s Ugarskom. Kao preduvjet pregovora tražio je ostvarenje hrvatske cjelovitosti (povratak Dalmacije, Kotora, Dubrovnika, kvarnerskih otoka, Istre te pojedinih kotareva Kranjske i Štajerske).

Takva suverena i cjelovita Hrvatska sklopila bi novi međudržavni ugovor s vladarom, koji se mora kruniti u Hrvatskoj kao hrvatski kralj i obvezati na zaštitu hrvatskih prava; osnovalo bi se Kraljevsko državno vijeće, koje bi kao vlada imalo izvršnu vlast i bilo odgovorno Hrvatskomu saboru, te formirala narodna vojska. Njegov predsjednik posredovao bi u Beču između hrvatskoga naroda i kralja te ravnopravno odlučivao u vojnim, vanjskopolitičkim i financijskim poslovima. Kvaternikov prijedlog podupro je A. Starčević, dok su ga ostali zastupnici odbacili kao neprovediv, a sam je, svjestan njegove nerealnosti, predložio čekanje promjena u međunarodnoj politici. Njime je zapravo u javnosti afirmirao načelo samostalnosti Hrvatske.

Nakon raspuštanja Sabora napisao je polemično djelo Was ist die Wahrheit!? (1861). Odgovor povjesničaru L. Szalayu koji je pisao o podređenosti Hrvata ugarskoj kruni. U njemu je iznio protuargumente mađarskim gledištima o pravima krune sv. Stjepana, prvi put završavajući spis pravaškom krilaticom "Bog i Hrvati". 

Eugen Kvaternik bio je političar koji je sudjelovao u hrvatskom političkom pokretu 1848–49. kao član varaždinskoga izaslanstva. Ono je vladaru u Beč nosilo Zahtijevanja naroda. Kvaternik je bio organizator protumađarskoga kretanja u Slavoniji i službenik Banskoga vijeća do njegova raspuštanja. 

Knjiga je pisana na njemačkom jeziku.