Strip CHE + CRŠ KATALOG 2012. 15. MEĐUNARODNI FESTIVAL STRIPA BRECCIA

Prodajem komplet strip Che, Orka br.8 na hrvatskom jeziku i tvrdom uvezu + časopis Katalog zagrebačkog festivala stripa Crtani romani šou, CRŠ katalog 2012. 15. međunarodni festival stripa.

Strip Che
scenarij: Hector German Oesterheld,
crtež: Alberto i Enrique Breccia,
broj stranica: 96,
boja: crno-bijelo,
uvez: tvrdi uvez,
format: 21,5 x 28 cm,
izdavač: Fibra, Zagreb,
godina izdanja: 2008.

Časopis CRŠ KATALOG 2012. 15. MEĐUNARODNI FESTIVAL STRIPA CRTANI ROMANI ŠOU
urednik Slaven Gorički.. et al.
boja: crno/bijelo,
uvez: meki uvez,
format: 21 × 30,
izdavač: Udruga CRŠ, Zagreb,
godina izdanja: 2012.

Katalozi zagrebačkog festivala stripa Crtani romani šou
Enrique Breccia Che Alvar Mayor

Strip i časopis očuvani u izvrsnom stanju.
Preuzimanje na adresi u Zagrebu, a za ostatak Hrvatske šaljem poštom ili preko Tisak kioska tj. kako se već dogovorimo.
Postoji mogućnost slanja u inozemstvo.
Obećajem vrhunsko pakiranje i zaštitu knjiga kako bi se iste zaštitile, a izbjeglo oštećenje prilikom transporta i tijekom uobičajene manipulacije pošiljke.
Plaćanje uplatom na tekući račun ili pri primopredaji.
Kontaktirati me molim Vas možete u inbox i/ili na +385 99 230 94 15, pogledajte i druge moje oglase, hvala lijepa.

Kratak opis:
9. listopada 1967, u bolivijskom selu La Higuera, Ernesto "Che" Guevara pada beživotno na pod od cigle u maloj školi. Slika tog tijela, okruženog ispitivačkim pogledima vojnika i novinara, je obišla svijet i natjerala milijune ljudi u plač. Srdačan, neutješan, bijesan plač. Bile su to godine protesta i mladi su buntovnici od tog trena dobili još jednu zastavu: onu s Cheovim licem.

Godinu dana poslije, 1968., Buenos Aires je oblijepljen plakatima koji najavljuju objavljivanje Chea, biografije koju su napravila najveća imena argentinskog stripa: Hector Oesterheld i Alberto Breccia, uz suradnju sina Enriquea. Uspjeh je bio trenutan. Strip se munjevito širio među mladima, prelazio iz ruke u ruku i postao neka vrsta revolucionarnog evanđelja.

1974. kriza u Argentini kulminira vojnim udarom. Odjednom se cijela zemlja morala odreći uspomene na Guevaru, a Che biva zabranjen. Prijeteća spirala zločina tjera crtače da se riješe originalnih tabli i svih primjeraka stripa koje su posjedovali. Svih osim jednog, koji je godinama ostao zakopan u vrtu ispred njihove kuće. Che umire po drugi put.

1987., s padom diktature, ponovo izlazi na vidjelo i s Brecciom odlazi u Španjolsku. I tako ovaj zabranjeni klasik započinje svoje putovanje Europom, koje ga, konačno dovodi i do Hrvatske.

Štiklec o naslovnici
Kad je 8. ožujka 1960. povodom komemoracije za žrtve eksplozije teretnog broda “La Coubre” (brod je prevozio 76 tona streljiva iz Atwerpena, a nesreća se pripisuje CIA-i), kubanski fotograf Alberto Diaz Korda fotografirao Ernesta Guevaru, poznatijeg kao Che, ni sanjati nije mogao da će jedna od 31 okinute fotografije tog argentinskog revolucionara postati bez sumnje najslavnija fotografija u povijesti, simbol koji ni danas, nakon više od 50 godina ne gubi svoj značaj ni svoju snagu. Maryland Institute College of Art je baš tu fotografiju proglasio najvažnijom fotografijom dvadesetog stoljeća, Vicoria and Albert Museum je priznao da nema u čitavoj povijesti fotografije kao umjetnosti ni jedne fotografije koja je toliko puta reproducirana kao ova Kordina, a Jonathan Green, ravnatelj UCR/California Museum of Photography ističe kako je baš ona, u povijesti umjetnosti nazvana Guerrillero Heroico, jedina fotografija koja ima moć da govori svim svjetskim jezicima – da se poput nekog hijeroglifa, alfa-numeričkog znaka i instant simbola, gotovo pa misteriozno pojavljuje baš tamo gdje započinje sukobe u cilju da ih okonča.

Od rata u Vijetnamu i “Veselog pariškog svibnja” 1968. pa sve do danas, u bilo kojem kutku svijeta nema buntovnika s razlogom, anarhista, studenta filozofskog fakulteta koji traži svoja prava pred mrskim dekanatom koji bi izašao na megdan neprijatelju bez “Guerrillera Heroica”, prisutnog tu negdje u bilo kojem aranžmanu (da li je riječ o tetovaži, zastavi, slici, šalu, majici, bedžu, zakrpi…). Che je Che svugdje. Jednak i u Argentini i na Kubi i u SAD-u i u Rusiji i u Hrvatskoj i u Srbiji. Che je neosporna ikona dvadesetog stoljeća i kao takav postao je neizbježan dio pop kulture, bok uz bok s jednim Peleom, Muhamedom Aliem, Elvisom, Beatlesima, Jamesom Deanom, Bruce Leejem ili Andyem Warholom.
Cijeli tekst je izvorno objavljen na portalu Ravno do dna u veljači 2012.