sjeme PITAJA

+100 sitnih sjemenki
Ovo egzotično voće sve više privlači pažnju ljubitelja zdrave prehrane zbog niskog udjela kalorija .Zmajevo voće, tropsko voće poznato i pod imenom pitaja, egzotičan je plod koji je posljednjih godina privukao pažnju ljubitelja zdrave prehrane i gastronomskih entuzijasta u Hrvatskoj. Zmajevo voće popularno je zbog jedinstvenog izgleda, ali i bogatog nutritivnog sastava.

Zmajevo voće ili pitaja, koju neki zovu i jagodna kruška, potječe iz Meksika i Srednje Amerike, gdje su je domorodački narodi stoljećima konzumirali. Danas se ovo egzotično voće uzgaja u tropskim i suptropskim regijama diljem svijeta, uključujući jugoistočnu Aziju i Australiju.

Pitaja ili zmajevo voće, raste na kaktusu koji se penje uz biljke koje ga podržavaju ili uz građevine. Kaktus cvjeta od lipnja do rujna, a njegovi cvjetovi su među najvećima na svijetu, s promjerom od 25 centimetara i duljinom od 30 centimetara. Cvijet pitaje cvjeta samo jednu noć i u tom vremenu miriše poput jasmina.

Pitaja, koja se naziva i zmajevo voće, ubraja se u obitelj kaktusa. Na engleskom se ta voćka naziva „dragon fruit”, a taj se prevedeni naziv u međuvremenu uvriježio i u hrvatskom jeziku. Njihovo meso posvuda sadrži male crne sjemenke, slično kao kod kivija. Kora je ili ružičasta ili žuta, a meso je ili bijelo ili ružičasto. Tri najpopularnije sorte uključuju pitaju sa ružičastom korom i bijelim mesom, kao i ružičastom korom i crvenim mesom, te žutom korom i bijelim mesom. Pitaja ima sadržaj vode od oko 90 posto. Ona također sadrži vitamine C, B i E, kao i esencijalne minerale kalcij, željezo i fosfor.
Biljke imaju strukturu sukulenta te su prilagođene suhim i pustinjskim okruženjima. Izdanci pitaje trokutasti su, snažni i strukturirani. U svojoj domovini dosežu duljinu do čak pet metara. Kaktusi imaju posebne bodljike ili trnove kako bi se obranili od neprijatelja te štedjeli vodu. Od lipnja do rujna ova biljka čak i cvate, koji se uz duljinu od 25 centimetara ubrajaju među najveće na svijetu. Međutim, otvaraju se samo na jednu noć.

Pitaja je epifitna biljka, što znači da raste na drugim biljkama, a da ih pri tome ne oštećuje. Biljka se uspinje drvećem te ga obgrljuje svojim trnovitim izdancima. Voćke rastu na bočnom granju kaktusa te im je potrebno puno sunčeva svjetla i topline kako bi mogle dozrijevati.

Smije li se pitaja jesti sirova?

Da, ovo voće možeš jesti sirovo. Jedino što se ne smije jesti je kora jer nije jestiva te je usto otrovna.
SIJANJE:
Sjemenke rastu dobro u kompostu ili mješavini zemlje za saksije čak i kada se uzgaja kao sobna biljka. Počinje klijati obično nakon 11 do 14 dana ako je plitko posađeno. S obzirom da je riječ o kaktusima treba povesti računa da se ne pretjera sa zalijevanjem. Kako rast biljke napreduje, budući da se radi o penjačici, zahtijevati će potporu uz koju se može penjati.

SIJANJE:
Pitaja cvjeta preko noći i najčešće vene ujutro. Ona se oslanja na noćne oprašivače poput šišmiša ili moljaca za oplodnju. Samooprašivanje neće proizvesti plodove kod nekih vrsta, i dok je ukrštanje rezultiralo sa nekoliko "samooprašujućih" vrsta, ukršteno oprašivanje sa drugim varijetetima biljke povećalo je broj i kvalitet plodova. Ovo ograničava mogućnosti uzgoja biljke kod kuće. Međutim, biljke mogu cvjetati između tri i šest puta godišnje, zavisno od uslova uzgoja. Kao i kod drugih kaktusa, ako se otkine zdrav dio biljke, on se može koristiti kao pelcer i postati nova biljka.

Biljka može izdržati temperature do 40 °C, kao i veoma kratke periode smrzavanja, ali neće preživjeti dugotrajno izlaganje temperaturama mržnjenja. Hylocereus se prilagodio na život u suhoj tropskoj klimi sa umjerenom količinom padavina. Zmajsko voće rađa na kaktusolikim stablima 30-50 dana nakon cvjetanja, a može imati i 5-6 ciklusa berbe godišnje. Neke farme u Vijetnamu proizvedu 30 tona voća po hektaru svake godine.


Sjeme šalje preporučenom pošiljkom, ,2,5e + iznos za sjeme.
Pouzećem ne šaljem.


Komunikacija isključivo putem poruka,whatsupp,sms.....