Ekspanzivna smjesa za razbijanje stijena - plava i zelena

Prodajem plavu i zelenu ekspanzivnu smjesu /rinfuzu, cementnu prašinu/ - (u daljnjem tekstu samo "smjesa ili prašina") u kesi od 5kg za 35€, ujedno i najmanje tvornički vakumsko pakiranje.
20kg (4 vrećice od po 5kg) su 140€.

Proizvedena je ove godine, a rok trajanja je dvije godine.
Prodajem provjerenu plavu i zelenu ekspanzionu smjesu koja je za ovo podneblje i temperature, i često se koristi u primorju kod tvrđih stijena.
Plava ekspanzivna smjesa se koristi za ljetne periode i sobne temperature. Plava smjesa lomi kamen uredno i kad su temperature vanka i od oko 15°C, mada samo produžuje vrijeme čekanja za 1-2 dana.
Zelena ekspanzivna smjesa se koristi za zimske periode, te je nekih 10% slabija od plave i sporija, ali bolje trpi vlagu (rosu) i kišu.
-"Plava i zelena smjesa" se razlikuju po boji datuma i pečatu na kesi, a ne po boji kese ili boji smjese jer su kod obe smjese iste!

-Dosadašnja praksa mi je pokazala da miješanjem plave i zelene smjese u jednakom omjeru (5kg plave i 5kg zelene smjese na 3 litre vode), dobijemo bržu smjesu, koja zna ponekad odraditi i u roku od 24 sata.
-Miješanjem plave i zelene smjese skupa u zimskim periodima, temperatura KAMENA ne smije nikada pasti ispod 6-8°C stupnjeva.
Temperatura ne bi smjela pasti ispod 7-8°C kad je kamen u tamnoj, neosunčanoj, vlažnoj prostoriji ili mjestu.
Temperatura ne bi smjela pasti ispod 5-6°C kad je kamen na osunčanoj strani.

Za sva dodatna pitanja što su nejasna kroz idući tekst oglasa, stojim na raspolaganju.
"1 gram prakse je teži nego 1 tona teorije." - iskustvom će te sami najbolje steći praksu rada s njim.


*Što je ekspanzivna smjesa i čemu služi?

Ekspanzivna smjesa je jaka neeksplozivna smjesa za razbijanje i lomljenje kamenja i raznih vrsta stijena, betona i opeka.
Nakon ulijevanja u bušotine, volumen mu se povećava, počinje bubriti, pri čemu se razvija pritisak na stjenke bušotine veći od 8.000 t/m2, što uzrokuje nastanak pukotina. Ekološki je proizvod, jer ne stvara štetne plinove i štetne ostatke bilo koje vrste. Većinski sastojak smjese je kalcijev oksid (CaO - živo vapno).

Idealan je za mjesta i predjele gdje bager ne može doći (npr. podrum), te na predjelima gdje nije dozvoljena uporaba bagera te izvođenje radova sa drugim alatima i strojevima koji proizvode veće vibracije od strojeva za bušenje rupa. To su npr.: stari dijelovi grada pod zaštitom; ljetni periodi zbog turizma; ne baš najbolji susjedski odnosi jer je njegov zid na mejašu/granici sa vama, ili kamena kuća, gdje vibracije bagera ili miniranje mogu naštetiti statici kuće, itd.. Također razbijanje se izvodi na mjestima gdje se razbijaju stijene pored bunara/čatrnji/gustirna, kuća, stubišta, suhozida, staklenika i drugih objekata gdje se ne smije sa eksplozivom raditi zbog sigurnosnih razloga, zato smjesa i ima svoju cijenu.
----------------------------------------------------------
Kako se radi i nekoliko BITNIH SAVJETA ZA ZNATI IZ PRAKSE:

-Pucanje stijene ovisno je o mnogo faktora te pročitajte tekst! Sve napisano u tekstu je provjereno dosadašnjim iskustvom i praksom potrošene smjese na tone u dugi diz godina u raznim vrstama stijena.
-Jednom kad se kesa od 5kg otvori, mora se i potrošit, jer je smjesa higroskopna (upija i navlači vlagu u/na sebe), u suprotnom, smanjili bi joj snagu. Upravo zbog toga izbušite pokoju rupu više (ili dublje ako možete i ako vam treba), nego manje!

-Kada zamiješate vodu i ekspanzivnu smjesu u roku najviše 5 minuta čekanja, krenite smjesu ulijevati u rupe!
Nakon svake ulivene rupe, smjesu u kanti promiješajte, jer smjesa brzo počinje stezati, pa krupni i aktivni dio smjese pada na dno.
Prvo ulijte vodu, a onda ubacite smjesu. Nastojte prvo mistrijom građevinskom malo izmiješati, a tek onda mješačem električnim ukoliko ga imate.
-U 1,5 litri vode stavite 5kg smjese i promiješajte dobro, bez grudica da ostanu. Idealne su boce 1,5L od sokova ili vode, te ih napunite do samoga vrha/čepa.
-Omjer za stijenu i beton nije isti, ali je uvijek pravilo da ide 30% vode na količinu smjese.
-Ljeti je dobro miješati i sa 1,6L vode. Zimi se držite omjera od 1,5L vode, mada možete i 1,4L vode (tako će te požuriti pucanje stijene).

-Po struci i praksi u dosadašnjim vrstama kamenja, se uzimaju svi dole navedeni razmaci i promjeri, ali kao i kod miniranja, razmaci rupa se mogu širiti, ako su rupe dublje od 1 metra, jer je količina smjese veća. Ako rupe nisu duboke, te su plitke, valja raditi po dolje navedenim razmacima. Najplića bušotina je okvirno oko 40cm fi 32/fi 35, jer je toliko dovoljno snage u smjesi za cijepanje stijene, sve pliće rupe neće biti dostatne za učinkovitost zamišljene učinkovitosti posla.
-Što se gušće bušu rupe, komadi stijena su manji, a kamen je više i brže zdrobljen.
-Ekspanzivna smjesa ne može lomiti stijenu koja nema nijednu slobodnu stranu za razmicanje stijena (točnije: izbojnicu – mjesto bušotine od kraja stijene) prilikom svoga bubrenja/širenja. U nekim situacijama to je i moguće, ali se onda pak bušu rupe dublje od željene visine/dubine dokle hoćemo stijenu zdrobiti, te kraćeg razmaka rupa - npr. 20cm rupa od rupe. Moguće je u praksi, ako unutar stijene imaju šupljine ili kamene vene negdje u blizini čitave rupe (pretpostavka).
-Ulijevajte smjesu u rupe sa širim lijevkom (npr. napravljenim od boce), te nekakvih 1 cm ispod vrha rupe (da vam se ne prelijeva preko stijene).
Za manje od pola sata, njegova razina će spasti za nekoliko centimetara, ukoliko rupe nisu isprane vodom (jer će kamena prašina iz bušotine upiti nešto vodu iz smjese), te ako Vam je ostalo smjese, nadomjestite te iste rupe (po potrebi i ako želite).
-Smjesa uredno djeluje zimi, ali uz malo više sati čekanja duže, i na proljeće, ali stijenu/bušotine prekrijem ponekad najlonom navečer, zbog česte rose (ili moguće kišice), a tokom dana ako je suho, otkrijte.
Zato je najsigurnije zimi i u hladnijim periodima godine koristiti je u zatvorenim ili poluzatvorenim prostorijama. Po mogućnosti, preporuča se kraj stijene staviti grijalice da griju stijenu što duže i što jače, te će to požuriti pucanje stijene.
Zimi, kada su temperature niže od 10°C, OBAVEZNO MIJEŠAJTE PLAVU I ZELENU SMJESU, zbog temperaturne sigurnosti da će smjesa "odraditi".
-Ne smije kiša padati u bušotine! Ukoliko Vas je strah od moguće kiše, nakon nekoliko sati ulijevanja, te nakon što je spao malo, ulijte 1-2 centimetara jestivog jeftinog ulja na vrh rupe, a stijenu pokrijte najlonom. Ne gurati novine ili najlon u rupe ili biločim ih prisilno začipati. Čepovi za začipanje su opisani na dnu oglasa. Ulje u rupi je prikazano u trećoj slici od kraja.
-Iz dosadašnje mi prakse je važno naglasiti kraj "odrađivanja" smjese u potpunosti (99%) se smatra sedmi dan u zimsko doba, te peti dan ljeti. Primjer je bio taj, da je u podu bilo izbušeno 60cm duboke rupe i ulivena smjesa. Trebalo je skinuti 40cm visine. Prilikom velike žurbe bagerista i rokova izvođenja radova, te čekanja da smjesa odradi svoje pucanje, kamen je puknuo cijeli, ali donji dio ispod nule nije se dirao te je smjesa nastavila odrađivati. Podložni beton se je nalio i za 2 dana je napuknuo na samo tom mjestu.
Isti primjer može biti i kada se lijevaju betonski jednostrani zidovi bočno.

Ekspanzivna smjesa u stijeni, u podu ne može djelovati, ako se nema gdje širiti (ako nema slobodnu površinu - izbojnicu) !

-Kod korištenja smjese sa jako upijajućim materijalima, kao što je beton, bušotine treba ovlažiti prije ulijevanja mješavine, pri tom pazeći da nema prisustva vode u bušotini.
-Nastojte kod bušenja rupa što više kamene prašine izbaciti van iz rupe.
-Kod dubljih bušotina, 1m, 2m i dublje, na dnu bušotina i uz stjenke rupe, ostane kamene prašine od bušenja. Pošto je smjesa higroskopna, te u dosadašnjoj praksi sam ustanovio da smjesa ima jači učinak kada se iz rupa što više ispuše prašina, a po mogućnosti čak saperu rupe vodom. Taj dodatni proces nije obavezan i nije svugdje moguć. Radite ga samo ljeti ili najbolja orjentacija, u vremenima kad nosite kratke rukave. :)
Ovdje je dobro, što će se smjesa bolje "zalijepiti" za stijenu i ispuniti bolje rupu sa strana i do dna, te će snaga biti veća, a i bolje će te znati je li ima većih pukotina ili procjena/jama, jer ukoliko je rupa šuplja bočno ili na dnu, vodom se najbolje provjeri, te do te razine je voda došla i stala. U suprotnom, smjesu bi ulijevali, a ne bi primijetili da ga gubite.
-Ako radite u zatvorenoj i mračnoj prostoriji, nemojte rupe ispirati vodom, jer će te usporiti i oslabiti djelovanje smjese, zbog predugog čekanja isparavanja; osim ako će te stavljati grijalice ispred kamenja.
-Pustite vodu na špini i gumu spustite do dna bušotine. Kada se rupe saperu, i krene izlaziti čista voda, proces je gotov. Zatim je potrebno izbaciti vodu iz rupa, maksimalno dobro koliko se može osušiti da nema ostataka vode na dnu.
Na dnu rupe, ako i ostane malo vode, ne smeta toliko procesu pucanja stijene, jer će se voda istisnuti prema vrhu, a za par sati većina stijena će je upiti ili će jako brzo ispariti uz pomoć same smjese. Ako se je možda dogodio neki nenadani problem na gradilištu sa ostatkom vode u rupama, koji nije opisan ovdje, i ne možete izbaciti vodu iz rupa, ubacite u rupu nekakav puni objekt koji mora biti barem 1-2mm uži od rupe izbušene u kamenu da bi se spriječilo zaglavljivanje ukoliko rupa nije savršeno ravno izbušena (ravni drveni štap, ravnu drvenu dršku od metle, svrdlo s čim ste bušili, ili slično), te će višak vode isteći vanka. Zatim ga izvadite i spremno je za lijevanje smjese.
Točan omjer vode i prašine na zadatoj količini je već napravljen, jedino ako znate da je ostalo vode u rupi u većem suvišku vode, onda prilikom miješanja zadajte cca pola dcl manje vode na 5kg.
-Voda se može izbaciti iz bušotina starinski - "pravilom dvaju posuda", ali u ovome slučaju, dno rupe od bušotine mora biti na višoj razini od mjesta izlaza vode iz gume. Gumu spustite do dna bušotine, a u drugom kraju izvlačite ustima vodu iz rupa. Moguće je vodu izvlačiti i drugim procesom neovisno o izvlačenju sa usima, tako da se guma puna vode spusti do dna, a drugi kraj gume začepi prstom, te ga izbacite van rupe i odignete prst. Ovakav sistem je isti i samo je za iskusne i nakon što ispraksirate prvi način.
-Vodu je najbolje izbaciti mehaničkom pumpom za na bušilicu, prikazana u predzadnjoj slici. Nemojte montirati previše široku ni usku gumu. Idealna je pola cola. Previše uska guma produži trajanje procesa izvlačenja vode i moguće da se brzo i zaštopa. Previše široka guma nije dobra jer nije kompaktabilna za tu vrstu pumpe.
*-Ukoliko imate kućni mali klipni zračni kompresor, možete rupe ispuhati zračnim kompresorom ako je to potrebno.

-U venastom kamenu, gdje prevladava zemlje, normalno je da su rupe rijetko kada čitave i na željenu dubinu izbušene, osim kada se buši spiralnim svrdlima.
Propale/venske rupe se lakše prepoznaju kod bušenja sa zrakom ili motornim pogonom, jer na tom dijelu slabo ili nikako izbacivaju prašinu van rupe. Spiralnom svrdlu je najveća moguća dubina bušenja 1,20m, te će uspiti izbušiti sve prepreke u stijeni, naspram rudarskih svrdala, samo morate držati bušilicu u zraku i na osijećaj je polako spuštati prema dolje, kada naiđete na venasti problem stijene.
Prašina na tom dijelu se "skuplja" bočno i sprječava vrtnju svrdla, pa takve rupe bušač treba naglasiti i označiti ih sprejom ("P"-propala). Tada je upao u malu šupljinu, jamu, kavernu ili zemlju. Tada ih tako nazivamo, ali ne u doslovnom smislu da ih ne možemo iskoristiti.
"Spašavaju" se tako da se šupljina u rupi mora začepiti, da se spriječi gubljenje smjese. Moramo znati je li propala na dnu i nemožemo dalje vršiti bušenje ili je propala na sredini negdje i mi smo uspjeli "spasiti" rupu i nastavili bušiti dalje.
Prije ubacivanja žala /nule/ na dno rupe, provjerite metrom stvarnu cijelu dubinu izbušene rupe. Začepiti će te to mjesto jamskog otvora tako što će te ubacivati malo žala (nule) dok se ne odignete od mjesta kojeg ste začepili. Često to bude u praksi nekakvih 10-20 cm, ali ne mora značiti. Najbolje je žalo, jer najbolje ispuni šupljinu, ali ako ga nemate, može i kesa, papir, bilošto. Plastificirani papir /reklamni letci/ ili kesa su najbolji čepovi za stijene samice, koje ste slučajno probili, te je vidljivo svijetlo na kraju rupe/stijene kada gledate u rupu. Tada najdonjih 10ak cm začepite kesom i ulijte smjesu.
*-Ako znate da imaju dvije vene u istoj rupi, i prvi dio ste napravili tako što ste ubacili žala, onda ulijte smjesu do početka druge vene, pričekajte par sati, zatim natiskajte papira ili kese, da se odignete od mjesta gubljenja smjese, pa nastavite lijevati do vrha.

-Primjer oprane 2,5m duboke rupe od kamene prašine bušenja, te isušene do dna, te puknuta stijena učinjena proizvedenom silom smjese je prikazana u petoj slici od kraja. Prednji dio stijene je pukao, a polumjesec rupe je ostao formiran smjesom, te su na slici prikazane pukotine stijene gdje je smjesa djelovala iza sebe u tvrdu ne izbušenu stijenu.
Osim što je ovo razlog oprane rupe (time je smjesa jača), ovo je bio razlog dubokih izbušenih rupa od 3,5m i razmacima 30-35cm, te je količina smjese i po susjednim rupama imala veću snagu drobljenja stijene. Mrvljenje stijene iza sebe je u većini slučajeva moguće onda kada su dubine bušenja dublje.
-Svijetlite sa baterijom u rupu poviše čovjeka koji ulijeva smjesa, tako će te spriječiti izlijevanje u suvišak van rupe i prepoznavanje na vrijeme moguće jame i bočne vene.
-Bilo bi dobro da lijevate u tišem ambijentu duboke rupe (nitko ne buši kraj vas, bageri ne čekićaju kraj vas), ulijevajte ju u rupu brže, pa će te ju čuti po zvuku kada ste došli pred kraj, te tada usporite.

Ljeti, kada su ljetne žege i temperature poviše 30°C, poželjno je oprati bušotine/rupe ako ste u mogućnosti i slobodno na dnu bušotine ostavite 2cm vode.
Ljeti zna odraditi smjesa u roku cca 15-18h (više od 12, manje od 24h u prosijeku), ako je vanka, ako su rupe dublje od 80cm i ako je stijena okrenuta suncu. U roku 18h cca odradi polovično, ali u roku 30h odradi skroz.
Kada odradi skroz, te odvoji/razlomi stijenu, očistite sve što se da oštemati i odnijeti, te cijelu stijenu i što je ostalo smjese u stijeni koja je već tvrda prolijte i operite sa vodom. Pustite tako još 15-20h max, te će ona nastaviti djelovati/lomiti u podu/dnu gdje je i najviše tvrdo i ostalo, te je tada njen kompletni kraj.

-Sa smjesom, kada se radu usijeci ili zasijeci, mogu se raditi kaskade/skaline, tako što prvi red bušite do zamišljene vaše određene visine, a red iza njega na manju potrebnu dubinu. Bitno je da se držite pravca visinskih točki bušenja u stijeni.
-Ako radite veće iskope, dublje rupe, i veći broj rupa, a time i redova, a žuri Vam se, koristite mješavinu dvaju smjesa. U prve redove ulijte mješavinu plavog i zelenog, a za 12 sati (ako može i više, bolje) u druge redove ulijte samo plavi. Tako ste u prednosti čitav jedan dan ili noć.
-Ako se izravnavaju kosine, tj. ukopavate se metar-dva-tri unutar kamena/brda, te je drugi red rupa dublji za polovinu ili 1/3 od rupa ispred (stijena je viša - prostire se uzbrdo), tada drugi red možete naliti nakon 6 sati od prvog reda. To možete činiti samo ako Vam se žuri, te će bager skidati poslije razbijena kamenja.
-Možete izbušiti mnogo redova, ali ulijevati možete najviše 2 reda bez da ste očistili/oštemali prvi red. Znači, ulijete prvi red, za 24 sata drugi red. Neovisno o tvrdoći kamena, treći red ulijevajte tek onda kada ste oštemali i očistili prva dva reda !
------------------------------------------------------------
Stehiometrijska/odokativna procijenjena potrošnja smjese na 1m dužni bušotina iznosi:

-Na promjer bušotine Ø32mm potrošnja je 1,3kg, na Ø34mm je 1,5kg, na Ø38mm je 1,8kg. Što će reći da je 20kg dovoljno za oko 14m rupe Ø 34mm, te 13m rupe za Ø32mm.
5kg smjese je dovoljno za oko 3 metra rupe Ø 32-34mm, a okvirno na 1 metar bušotine ide 1,6-1,7kg.
-Ako ste nesigurni najbolje napravite tabelu:
5kg - 3m, 10kg - 6m, 15kg - 9m, 20kg - 12m, 25kg - 15m, 30kg - 18-19m, 35kg - 21-25m, 40kg - 24-30m, itd..
-Npr. na dubini od 66m može ići od 105kg - 115kg. Po izračunu i teoriji varira 10kg razlike, dok se u praksi može potrošiti i 100kg, a može biti i 115kg. Po izračunu najveća brojka je 112,20kg, ali uzimamo srednju varijantu od 110kg i oslanjamo se na tu brojku da će nam biti dovoljna za izbušene dužne metre. Ovo je napisano da se olakša izračunski posao za one koji rade ovakvu vrstu posla na pogodbu, jer je ponekad teško izračunati i pretpostaviti posao u stijenama i što Vas čeka, te ima li kamenih vena (gubljenja smjese) i slučajnog prelijevanja preko rupa.

*Moj okvirni izračun/proračun sa dosadašnjom praksom i bušenjem svrdlima Ø 32-34mm:
-Za jako tvrde stijene/pole, koje nemaju vidljive vene po sebi, ili izvlačenje kutova, uzima se ovaj izračun:
-na 1 m2 se okvirno buši oko 20-25 rupa (računa se srednja varijanta od 25 rupa i sa razmakom od 20-25cm), te je potrošnja prašine sa promjerom od fi 34mm na 1m3 - oko 30-35kg.

-Za tvrde stijene koje teško idu pod čekićem mini bagera, samice, i kojima se vidi nešto vena, uzima se ovaj izračun:
-na 1 m2 se okvirno buši od 15-20 rupa (računa se srednja varijanta od 18 rupa i sa razmakom od 25-30cm), te je potrošnja prašine sa promjerom od fi 34 mm na 1m3 - oko 20-25kg.

-Za mekše stijene koje teško idu pod ručnim čekićem/maljom/macom, a daljnje razbijanje nije moguće, uzima se ovaj izračun:
-na 1 m2 se okvirno buši od 10-15 rupa (računa se srednja varijanta od 10-20 rupa i sa razmakom od 30-35cm), te je potrošnja prašine sa promjerom od fi 34 mm na 1m3 - oko 15-20kg.
-------------------------------------------------------------
-BUŠENJE, PROBLEMI U BUŠENJU i poneki savjeti iz prakse: (najbitniji dio cijeloga oglasa)

-Bušenje rupa mora biti što više točnije pod vertikalnim kutom od 90° (odstupanje +-5° je uredu), da se ne bi susrela susjedna rupa u bušenju, a izračun i točan razmak rupa označenih poremetilo bi daljnje pucanje stijene od toga mjesta na dalje.
-Kako struka nalaže, udaljenost između osi bušotina u stijeni, rupa od rupe i red od reda, treba biti od 20-25cm do maksimalno 40cm, ovisno o promjeru bušotine. Što je manji promjer bušotine, manji treba biti razmak između bušotina.
Npr. kada je promjer fi 32mm = razmak je cca 30cm; promjer fi 35mm = razmak je cca 40cm.
Bušotine većeg promjera sa manjim međusobnim razmakom skraćuju vrijeme drobljenja i u većini ostaju veći komadi stijena. Što stijena omogućava dublje bušenje, biti će i bolje i brže lomljenje.
Za točan razmak s obzirom na promjere bušotina, fi bušotine se množi sa brojem 8 za tvrde stijene, a brojem 10 za meke stijene.
Za tvrde stijene, npr. okvirno >9 kategorija tvrdoće (granit), promjer svrdla je fi 34mm, množimo sa brojem 8, razmak neka bude 27,2cm. Ako je fi bušotine 32, razmak je 25,6cm. Ja u praksi radim sa širinom svrdla promjera fi 35 i razmak bi trebao biti 28cm, ali ja uzimam 30cm kod jako tvrdih stijena (to znate po brzini bušenja) i djeluje.
Za mekane stijene, okvirno 6 kategorija tvrdoće (vapnenac, dolomit), promjer svrdla je fi 34mm, množimo sa brojem 10, razmak neka bude 340cm. Ako je fi bušotine 32, razmak je 320cm. Ja u praksi radim sa širinom svrdla promjera fi 35 i razmak bi trebao biti 35cm, ali ja uzimam od 35 do maksimalno 37cm-38cm i djeluje.
Za stijene samce se uzima razmak od 30-35cm, zavisno u želji drobljenja stijene, te obliku stijene.
Svi razmaci su pokazani po struci i dosadašnjoj praksi. Udaljenost/razmak između rupa se gleda od centra/središta jedne rupe do središta druge rupe. Može varirati u širenju za cijelu os fi bušotine /3-4cm/, ukoliko tako teren nalaže, te su u pitanju zadnje rupe. Npr., ako je razmak 27,2cm, zavisno o terenu, može se zaokružiti i na 30cm.
-Ako ne znate razaznati tvrdoću stijena, uvijek možete pola reda napraviti kako struka nalaže, a drugu polovicu reda napraviti veći razmak rupa, nekoliko centimetara, te vidjet jeste li zadovoljni učinkom. Ako je dobro, nastaviti tako i povećavati, sve dok ne bude stalo pucati, jer ako je tvrdo i veliki razmak, smjesa se samo zacementira u rupi i pokaže jako male pukotine/.
Što je rupa dublja, može se pokušavati sa većim razmacima.

-U većini, najbolji početni promjer svrdla je Ø35mm ili fi 38, te je tu razmak između rupa od 28 cm do 35 cm, ovisno o tvrdoći stijene. Ako su Vam rupe plitke, manje od 1metra, pravite razmake od maksimalno 30-32cm. Ako su Vam rupe dublje od 1,5 metara u našem podneblju stijena nije potrebno bušiti razmake od 28cm, već možete bušiti razmake od minimalno 30cm. Ako je kantun/kut u pitanju, tada valja bušiti te tri rupe na udaljenostima od 15cm, 20cm ili maksimalno 25cm jedna od druge.
-Kao i kod miniranja, ako širite razmake između rupa, tada rupe moraju biti dublje izbušene. Ako sužavate rupe, rupe mogu biti pliće (i ne moraju), ali ne pliće od 40cm.
-Na dubinama veće od 1,5 metara moguće je raditi razmake rupa od rupe maksimalno 38 cm. Red od reda (ili od ruba stijene - izbojnica) nastojte da bude 35 cm, dok možete pokusirati i rastegnuti na maksimalno 36-37 cm udaljenosti, jer je teže stijenu smjesom odvajati prema naprijed, nego li pravocrtno rupa od rupe što su bušene. Ovo možete izvoditi i pokušavati samo u toplim sunčanim vremenima i sa plavom smjesom
Ako pokušate sa 40cm udaljenosti od ruba stijene (izbojnica), postoji velika mogućnost da će Vam ostati zacimentiran u rupi i da neće "odraditi".
-U samom kutu, gdje se spajaju dvije strane, izbušite rupu po mogućnosti širega promjera, ja bušim fi 45. Ako nemate, nema veze, izbušite fi 32/35, ali susjedne prve rupe lijevo i desno neka budu razmak od 10cm, najviše 15cm, jer je to smjesi teško odraditi.

-Električno bušenje sa bilo kojim svrdlima SDS-MAX - ZA BETON, u KAMENU je pogubno za svrdlo i bušilicu. Takva vrsta svrdla je namijenjena za beton (mješavina dvaju vrsta stijena; jedno tvrdo, drugo mekše i pečeno, sa vodom), a ne za kamen, čvrst, kompaktan u cijelosti. Kamen izaziva veće trenje nego beton, te je to razlog pucanja svrdala SDS-MAX.
Moj je savjet da ne kupujete svrdlo fi 32, već svrdlo fi 35 ili fi 38. Zašto? Zato jer je na tom svrdlu widija deblja i takvo svrdlo mi se je ustanovilo dugotrajnije, a u konačnici možete raditi šire razmake i k time bušite manji broj rupa, a i u veći fi rupe uđe više smjese, pa je jače razbijanje stijene.
-S takvom vrstom svrdla, koje je i namijenjeno za beton, možete bušiti samo u mekšem kamenu, prikazanom u gornjem opisu oglasa, a to znate po brzini bušenja. U suprotnom, očekujte najviše da možete izbušiti svega cca 50-ak metara dužnih rupe, te će glava promijeniti boju u crvenkasto - plavu, i očekujte pucanje tvrdoga metala (cementirani volframov karbid), glave, prihvata ili po sredini tijela svrdla.
Tablica temperature kaljenja metala je prikazana u zadnjoj slici.
-Kada krenete bušiti sa novim svrdlom, izbušite 1 rupu u cijelosti, te ga izvadite vanka i provjerite je li previše pregrijan, te je li promijenio boju u kruni glave za bušenje. Budete li pazili u budućnosti na temperaturu svrdla i da se previše ne pregrijava, te da ga jako vrućega naglo ne hladite, (kao što bi bilo uranjanje u vodu) mogao bih vam potrajati dosta. Tvrđa kamenja daju veliki otpor i trenje, te tako griju svrdlo brže i jače, te se sporije buši. Je li kamen tvrd, vidi se pogledom, samim dolaskom na teren, a kada krenete bušiti, to i potvrdite bušenjem sa prvom rupom i je li imate problema velikih u bušenju.
-Sistem hlađenja sa vodom ja prakticiram ponekad tako, da ako imate dva svrdla, izbušite rupu sa jednim svrdlom, pa ga ubacite u mlaku vodu (cca 25° - 30°C) cijeloga na cca 5-10min. Uzmete drugo svrdlo, pa bušite drugu rupu. I tako se izmjenjujete. Tako će te spriječiti da se ne dogode veće štete pucanja svrdla.
-Ako imate samo jedno svrdlo, kada uhvatite praksu, izbušite 2-3 rupe sa kratkim svrdlom od 400-500mm radnih, te ga stavite na zrak vanka u hlad na propuh, da se što prije ohladi, da možete nastaviti raditi, pa zatim nastavite gdje ste stali. Ili gornje opisani sistem sa vodom.
Tako važi za sva svrdla SDS-MAX.
Vruće radno svrdlo ne ostavljajte u izbušenoj rupi, jer toplina je tu zarobljena i vruća tek stvorena kamena prašina ga i dalje grije, kao da radi.
-Uvijek prije bušenja stavite malo masti u glavu bušilice da odvodi toplinu koja se stvara prilikom trenja i da se ne troše dijelovi bušilice. Mast podmazuje glavu bušilice i toplinu prihvata/tijela svrdla brže odvodi, pa svrdlu produžujete rok trajanja. Svugdje gdje je trenje metal od metal ide ulje ili mast, u ovom slučaju je poželjna mast. Zamašćivanjem je i lakši rad, pa je poželjno da se stavi litijeve žute masti (ne guste crne grafitne!).
-Sa spiralnim SDS-MAX svrdlima ide lagano i brzo bušenje, ali svega do oko 0,5 m dubine. Već iduće mijenjanje svrdla, i sve poviše 0,6 m dubine, često zna izazivati problem u bušenju, pogotovo ako je vlažniji i pločastiji kamen. Tada morate češće čistiti rupu izvlačenjem čitavog spiralnog svrdla van, te nakupinu mokre prašine i blata oko spirale očistiti tako da malo dalje od mjesta bušenja upalite bušilicu i svrdlom od kamen napravite par krugova (upalite je na par sekundi), pa će centrifugalnom silom spasti sve.

*-Uvijek dok traje bušenje kraj sebe je dobro da imate metlicu, te metite kamenu prašinu, što svrdlo/bušilica izbaci. Odmicanjem kamene prašine dalje od svrdla gdje možete, ste brži i pregledniji u radu, jer vam se prašina ne vraća nazad u rupu, a i svrdlom više struji zraka i hladi ga, jer ga kamena prašina, koja je topla zbog trenja bušenja, još dodatno grije.
-Kada vam je kamene prašine previše oko svrdla, onda Vam svrdlo više zaglavljiva (bušilica pali kumplung), te se svrdlo više zadržava na istom mjestu, te se sporije buši/napreduje dublje.
-Nikada nemojte bušiti dublje od kraja spirale. Ako je već to potrebno, obavezno metite višak kamene prašine.
-Izbušene rupe uvijek začepiti sa papirom, kesom, tkaninom ili bilo čim.
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

*-SAVJETI, PATENTI i TRIKOVI:*
Ne smijem na ovom oglasniku nikoga reklamirati i ne želim, ali ima preko 15 proizvođača spiralnih svrdala na našem tržištu. Ima ih jako loših, di ne uspijete ni odplatiti svrdlo, već Vam pukne, do izvrsnih sa kojim svrdlima bušite godinama. Kupite najviše 2 komada ili ako Vam treba više komada, onda pak na različitim mjestima. Ne kupujte mnogo svrdala da Vam stoje na skladištu, jer će tako proći mnogo vremena i izgubit će te pravo na reklamaciju možda već i nakon 6 mjeseci ležanja svrdla na polici, a ne rada s njim.
*-Ukoliko vam svrdlo pukne, i ne žele Vam odobriti reklamaciju, ne bacajte ga! Imate dva načina "spašavanja" svrdla. Drugi ispod opisani je kvalitetniji i dugotrajniji.
Reklamacije za ovakvu vrstu svrdla teško da prolaze i onda kada kažete da ste bušili samo beton (kamen ne spominjite!), al ponekad i prođu.

-Ako bušite beton, nastojte da je ne armirani. Žice od armature u većini slučajeva pogodite svrdlom kad bušite sa pretpostavkom. Najbolji način je da detektorom metala za zidove (cca do 100€ je profesionalan i dobar detektor BOSCH), pronađete željezo, te označite mjesto bušenja. Detektori uspijevaju do 4cm dubine detektirati željezo, što je najbitnije da barem do te dubine odmah eliminirate pogađanje u željezo.
-Najveća naprezanja i najveća pogubnost za svrdlo je počimanje bušenja rupe. Tada su u većini najveći lomovi svrdala i tvrdog metala.
-Pronađite tokara koji vam može ugraditi tvrdi metal (po mogućnosti tzv. widija; žilavi tvrdi metal B20 za bušenje kamena; dok je drugi tvrdi metal A, namijenjen za tokarenje željeza i drugih metala), te ga zavariti sa ponajbolje "tekućim srebrom" ili "tekućim mesingom".
Tvrdi metal [tzv. krivo nazvano "vidija" od izvedenice Widia - marka pločica tvrdog metala] kupite u Alfa tim d.o.o. - Čulinečka cesta 25, a zatim pronađete tokare ili alatničare koji će vam tvrdi metal ugraditi u svrdlo.
-Osobno prodajem vrdi metal za kamen na Njuškalu, šifra oglasa: 47506032,
Tokar Rakuljić iz Bajnica (091/5829-006; mjesto nadomak Splita, pored Krila Jesenice) je već ispraksiran u svrdlima koje mi radi i ubaciva tvrdi metal u njih. On mi uzima 60€ po komadu.
-Po komadu tokar JUraj Mlinar i sinovi doo iz Kerestineca (Sveta Nedelja /Zagreb/ - Svetonedeljska cesta 70; 01/3373-405 ili 098809141) uzima oko 70€, zavisi o poslu što se svrdlu dogodilo.
-Radionica Vial.

*-Gumeni čepovi:
-Prodajem gumene čepove za začipanje izbušenih rupa u kamenu. Čep je prikazan u mojim njuškalo oglasima pod šifrom oglasa: 40578573. Dizajniran je da se može nabiti u rupu od minimalno fi 35 (odgovara i šire). Lagano se izčupa iz rupe zahvaljujući izduženoj dršci, spriječava prodiranje vode u rupu u velikom postotku samim svojim tijelom i plaštem što je okolo.
Sa ovim čepom se mogu začipati rupe u koje je ulivena smjesa i gdje postoji mogućnost od kiše, ali pod uvjetom da je bočno u čepu izbušena rupa za zrak cca fi 10mm i da rupa viri van rupe i poviše kamena da u nju ne ulazi voda. Zato je bitno uliti smjesu nekakvih 10cm ispod vrha.

****
-Osobno vršim usluge bušenja rupa u stijeni i betonu - motornom, pneumatskom i električnom bušilicom. Oglas na Njuškalu ima šifru: 21903390 (Bušenje rupa u stijeni i betonu - razbijanje i lomljenje kamenja).