Stane Kumar - akvarel Veli Lošinj

Stane Kumar - akvarel Veli Lošinj
dimenzije u okviru 52 x 38 cm

Stane Kumar /1910.-1997./, slikar, grafičar, ilustrator, književnik, diplomirao na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti 1941. godine. Već u mladosti pokazao je ljubav prema likovnoj umjetnosti. Tako je na II. u Narodnoj gimnaziji Poljane, kao iu srednjoj školi, među ostalima predavao crtanje Božidar Jakac i Anton Koželj. U gimnaziji je počeo izdavati satirično-humoristički list Brencelj, »četvrta generacija«, koji je počeo djelovati 1928. u paviljonu JAKOPIĆ u ​​Ljubljani. Inspiriran slikarom Nikolom Pirnatom. Godine 1932. uhićen je zbog satiričnih crteža, za koje se sumnjalo da su namijenjeni komunističkoj propagandi. Od 1932. do 1933. radio je u Radničkoj pozornici koju je tada vodio Ferdo Delak. Tamo je upoznao slikara i scenografa Ljubu Ravnikara i zajedno su osnovali scenografiju za scenske djelatnike. Godine 1933. upisao se na Filozofski fakultet na Odsjek za povijest umjetnosti i arheologiju. Istovremeno je radio u grafičkom ateljeu. Oglašavanje ljubljanskih tvrtki, zajedno s Maximom Sedejem i Ljubom Ravnikarom.
Na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, koju je upisao 1937., studirao je slikarstvo kod prof. Ljuba Babić, grafika kod prof. Tomislav Krizman i crtež Hegedušića. Godine 1938. jedan je od osnivača "grud". Grupa, koja je nasljednica hrvatske grupe "Zemlja", okuplja napredne slovenske samouke slikare. .
Godine 1942. Kumar je odveden u logor Gonars, gdje su već bili slikari Nikola Pirnat, Nande i Drago Vidmar, Vlada Lamut, Vito Globočnik i Bojan Stupica. Mnoga umjetnička djela svjedočila su o stradanjima u logoru. Kumararovi crteži djece, nastali u tom razdoblju, najpotresnije su svjedočanstvo nakon talijanskog zarobljeništva.
Godine 1945. Kumar prvi put izlaže kao slikar na zajedničkoj izložbi "primorskog umjetnika" u Trstu i Gorici. Godine 1946. prvi put samostalno izlaže na javnom prostoru Šišenske željezničke ljevaonice u Ljubljani. 1952. predsjednik Društva likovnih umjetnika Slovenije. Godine 1962. dobiva Prešernovu stipendiju i odlazi na studijski boravak u Pariz, a 1968. na studijsko putovanje u Ameriku. Uz slikarstvo, cijelo je vrijeme radio kao ilustrator u izdavačkoj kući Radnička Jedinstvo.