KOVAČEVIĆ, Branko, "Dubrovnik-gradska luka", gvaš, 51x73 cm

Gvaš-tempera na papiru „Dubrovnik-gradska luka" jedan je od najčešćih motiva Branka Kovačevića (Zadvarje pokraj Omiša , 30. studenog 1911. - Krapinske Toplice, 4. listopada 1988.), dimenzija 51 x 73 cm. Potječe iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, iz razdoblja prve od njegovih mnogih inozemnih izložbi, one u Nurnbergu 1956. godine. Kovačević je značajni hrvatski slikar, koji podjednako pripada krugu slikara intimizma, ali, kasnije, i dubrovačkoj kolorističkoj školi. Slikanje je učio najprije kod slavnog Emanuela Vidovića u Splitu, na umjetničkom odjelu Zanatske škole, a potom nastavio na Umjetničkoj akademiji u Beogradu, koju je završio 1936. godine, pa je razumljivo da su njegove prve slike, sve do prijelomnih šezdesetih, kada se okreće apstraktnoj figuraciji i jakom kolorizmu, bile pod utjecajem Vidovićeva slikarstva. Pedesetih godina dolazi u Dubrovnik, gdje kasnije postaje voditelj Umjetničke galerije. Slike te njegove druge stvaralačke faze, odreda dubrovački interijeri i urbani dubrovački krajolici te mediteranski motivi, premda koloristički jaki, ipak još uvijek nose temeljni intimistički ugođaj.
Slikarstvo ovog slikara, koji zauzima zapaženo mjesto u antologijama i povijesti hrvatskog slikarstva ponajbolje je smjestio u tadašnji kontekst svjetski poznati likovni kritičar Lionelo Venturi prigodom jedne izložbe Branka Kovačevića U dubrovniku kada je rekao da je „…ovaj slikar našao pravu mjeru između realizma i apstrakcije…“. U vremenu početaka potpune apstrakcije u svijetu i u nas, Kovačević nije izgubio nužnu vezu s realnošću, a to je upravo postala najvažnija tendencija slikarstva današnjice.
Promatramo li Branka Kovačevića u sklopu naših mikrotradicija, on predstavlja projekciju splitske škole na području Dubrovnika, gdje se i nastanio. 1952. godine dolazi do velikog obrata prema kubizmu, zapravo više prema geometrijskom rješavanju volumena. S tim je razdobljem Kovačević krenuo u svijet, Nürnberg, Amsterdam, Haag, Veneciju, New York. Bio je to pokušaj da se prebaci most između Dubrovnika i svijeta. To je vrijeme nastanka kubističkih gradova Dubrovnik iz 1975. ili Dubrovnik sa Srđa, Kostur Broda, Kostur jedrenjaka iz 1972. godine. Osjećajući pred sobom zid eklekticizma svoje kubističke faze, Kovačević se nastoji vratiti u sigurnost regionalnog intimizma kojim obuhvaća svoj posljednji ciklus o ženama iz Dalmatinske zagore i kamenim pejsažima.
Slika nije nikad bila uramljivana, u vrlo dobrom je stanju, a kupcu se isporučuje u najkvalitetnijem okviru s passpartuom, dimenzija 68 x 90 cm.
U ponudi istog ponuđača nalaze se još dva gvaša/tempere iz istog razoblja majstorova stvaralaštva