ANTO KOSTOVIĆ - Skulptura -slikarica Štefica Valjak Kušević -UNIKAT!!!

Anto Kostović – portret slikarice Štefica Valjak-Kušević, skulptura od gipsa, dimenzije 14x11x5,5cm.

KOSTOVIĆ, Ante, kipar (Drvenik Veliki, 17. II. 1915 — Rijeka, 20. VI. 1997). Izučio klesarstvo 1935. u Slovenj Gradecu, 1936. polazio Obrtnu školu u Splitu. Na ALU u Zagrebu studirao od 1937. u I. Meštrovića te diplomirao 1941. u F. Kršinića. Klesao za Meštrovića 1935–37 (pomoćnik I. Lozice) te Kršinića. Od 1941. u partizanima, 1944–45. u izbjegličkom logoru u El Shattu, gdje vodi kiparsku i kazališnu skupinu. Bio je nastavnik u Učiteljskoj školi u Zagrebu 1945–47, srednjoj školi za primijenjenu umjetnost u Sarajevu 1952–56, potom u Industrijskoj kamenoklesarskoj školi u Pučišćima (istodobno ravnatelj), a od 1963. do umirovljenja 1973. na katedri za kiparstvo Pedagoške akademije u Rijeci. Oblikovao realistički, od sitne plastike do velikih spomenika, tematski vezan uz portret i ljudsku figuru, uglavnom u kamenu i sadri. Ponajviše zaokupljen portretnom plastikom (Ljeposava Ivanišević, 1938; Meša Selimović; Indijska plesačica, 1963; dječji portreti; maske članova obitelji u bronci na kamenoj ploči), ostvario je djela lirskoga ugođaja i psihološkoga nijansiranja (Autoportret, oko 1952, kamen). U El Shattu, uz portrete, modelirao likove boraca i seljanka (Marin Franičević, Šime Vučetić, Zbjeg, sve 1944, patinirana sadra, HPM), a 1945. na spomen-groblju izveo spomenik Majka Domovina, s kipom žene pognute glave u narodnoj nošnji (lijevani beton, patiniran, uništeno). Inačicu kipa oblikovao je u manjim dimenzijama, a uvećani brončani odljevi postavljeni su 1985. u El Shattu i Drveniku Velikom. Za djelovanja u Sarajevu (od 1947), među ostalim, radio biste (Petar Kočić, Veselin Masleša, postavljene u Banjoj Luci 1951) i partizanske spomenike. Izveo je figurativnu kompoziciju Oranje od osam figura oračica u malom i velikom formatu (oko 1953) te aktove uravnoteženih oblika (Ženski akt, Umjetnička galerija BiH, Sarajevo). Izlagao na izložbama zbjega iz El Shatta (El Shatt 1944; Aleksandrija, Kairo, Split 1945), s ULUH-om (od 1946) i Udruženjem likovnih umjetnika BiH (od 1947) te izložbama likovne umjetnosti hrvatskoga antifašističkoga pokreta (Zagreb 1974, 1994). Autor je projekta Muzeja Mlade Bosne u Sarajevu te glorijete na supetarskom groblju.