Poklanjam kefirna zrnca (tibetanska gljiva)

- poklanjam kefirna zrnca, količina dovoljna za 1 litru kefira
- količina zrnaca se sama povećava nakon svake izrade kefira tako da kasnije i sami možete podijeliti zrnca kome je potrebno
- kontaktirajte me na navedeni broj mobitela (ne čitam baš poruke na Njuškalu redovito...)
- za dodatna pitanja, savjete, upute...prijavite se u Telegram grupu: t.me/KefirCro


Malo o kefiru...
(preuzeto sa: dobarzivot.net/sve-o-kefiru-cuvanje-zrnaca-priprema-i-zdravstvene-prednosti/)

Kefir je probiotički i prebiotički napitak od fermentiranog kravljeg, kozjeg ili ovčjeg mlijeka nastao djelovanjem kefirnih zrnaca koja se hrane mliječnim šećerom. Zrnca su mekana, bijele do žute boje, izgledom podsjećaju na cvjetiće cvjetače, a veličine su 0,5 do maksimalno 4 cm. Kefirno zrno čine bjelančevine, aminokiseline, lipidi i topljivi polisaharidi od kojih je najznačajniji kefiran. (Iako se kefir ponekad naziva i “tibetska gljiva” nije riječ o gljivi.)

„Probiotički“ napitak znači da sadrži dobre bakterije koje kad su nastanjene u ljudskom tijelu, u crijevima, pomažu očuvanju zdravlja i probavi, a „prebiotički“ da sadrži i neprobavljive ugljikohidrate koji su hrana za te dobre bakterije. Kefir i jogurt nazivaju se još i sinbiotici (eng. synbiotics) jer sadrže i dobre bakterije i tvari za njihov razvoj.

Prema povjesnim izvorima na Kavkazu se kefir pije više od tisuću, možda i dvije tisuće godina, a pretpostavlja se da je do prve fermentacije i otkrića kefirnih zrnaca došlo slučajno. Kefiru se tradicionalno pripisuju legendarna dugovječnost i energičnost stanovnika Kavkaza. Sa svojom slavom kefir se proširio u Rusiju, Tursku, Europu… a danas se pije u cijelom svijetu.

U odnosu na mlijeko i jogurt, prednost je kefira u tome što sadrži veći broj i više vrsta dobrih bakterija i kvasaca, manje šećera, više bjelančevina, kalcija, triptofana, fosfora, vlakana i kalorija. Nema neželjenih nuspojava i preporučljiv je općenito svima kao zdrava hrana.


Prednost kućne proizvodnje kefira

Kefir napravljen kod kuće je dokazano zdraviji, a k tome i jeftiniji od kupovnog. Pogotovo zdraviji će biti ako ga radite od svježeg, termički neobrađenog mlijeka koza, krava ili ovaca koje pasu na otvorenom. Da bi kefir imao sve bakterije i gljivice koje ga i čine zdravim mlijeko treba fementirati pomoću kefirnih zrnaca. Industrija koristi razne startere od hmelja i kultura bakterija koje proizvode sličan okus, ali neusporedivo su siromašnijeg mikrobiološkog sastava u usporedbi s kefirom kućne izrade. Pri tome, mlijeko s više mliječne masnoće dat će gušći kefir. Primjerice, ako je riječ o obranom kravljem mlijeku iz dućana, uzmite mlijeko s 3,2 % mliječne masnoće.


Zašto je kefir koristan za zdravlje?

Čak nekoliko kilograma laktobakterija (mlječno-kiselih ili probiotičkih bakterija) živi u našim crijevima, kao prirodna zaštita od toksičnih tvari koje unosimo hranu. Dobre bakterije oblažu unutrašnjost crijeva i ne dozvoljavaju apsorpciju štetnih tvari kroz stijenku u krvotok. Stres, bolest, agresivni lijekovi, loša prehrana… mogu utjecati tako da se smanji broj dobrih bakterija u probavnom sustavu (disbioza), a tada na njihovo mjesto dolaze loše bakterije i gljivica Candida albicans, koje ne štite tijelo, luče patogene tvari i onemogućavaju urednu probavu i funkcioniranje crijevnog sustava. To dovodi i do poremećaja psihičkog stanja jer u crijevima je živčanih stanica gotovo koliko i u mozgu i upravo u utrobi se luči 95% neurotransmitera serotonina čija je ravnoteža osnova psihološke ravnoteže – stanja organizma kada se osjećamo dobro.

Prekomjerno množenje patogenih bakterija u crijevima, a smanjenje dobrih bakterija uzrokuje probavne, zdravstvene i psihičke tegobe. Zdravom čovjeku nije potrebno uzimati dodatne dobre bakterije. No, kad dođe do poremećaja crijevne flore (nadutost, napetost crijeva, zatvor, proljevi itd.) probiotici se uzimaju ili u obliku farmacijskih pripravaka ili hranom – fermentiranim mliječnim proizvodima (kefir i jogurt) ili fermentiranim povrćem (kiselo zelje).

U porciji kefira (175 grama) sadržano je 20% dnevne potrebe kalcija i 10,5 grama bjelančevina. Izvor je B vitamina, osobito B1, tijamina, zbog čega se preporuča osobama pod stresom. Poput puretine, sadrži i veće količine triptofana, esencijalne aminokiseline, koja djeluje opuštajuće. Polisaharid kefiran kojeg fermentira bakterija Lactobacillus kefiri karakteristična za kefir, djeluje tako da smanjuje kolesterol i snižava krvni tlak. Kefir je bogat i fosforom kojeg tijelo treba kako bi moglo koristiti ugljikohidrate i proteine za stanični rast i energiju.


Kako se koristi kefir?

Budući da nisu poznate nus pojave, kefir se uzima i kao prevencija za očuvanje zdrave crijevne flore. Može se piti bez ograničenja, čak i ako patite od intolerancije na laktozu, osim kod oboljelih od šećerne bolesti koji trebaju povesti računa o količini šećera u kefiru. U terapijske svrhe nutricionisti načelno preporučaju popiti 1 litru kefira dnevno, a kao preventivu 4,5 dl dnevno (3 x 1,5 dl).

Kod osoba koje imaju poremećenu crijevnu floru preporuča se period prilagodbe. Naime, u prvo vrijeme uzimanja kefira, zbog procesa nastanjivanja zdravih, a odumiranja loših bakterija u crijevima, mogu imati glavobolje, nadutost, proljev, osjećaj umora i „otrovanosti“… Stoga se preporuča uzimati prvo 1 dl kefira dnevno, pa nakon tri dana 1 dl dva puta dnevno, pa nakon sljedećih tri dana po 1 dl tri puta dnevno. Nakon toga povećajte dozu na 1,5 dl kefira dnevno – prvo ujutro, pa nakon tri dana ujutro i popodne, te naposlijetku ujutro, popodne i navečer. Ako želite uzimati više od 4,5 dl dnevno, nastavite postepeno povećavati broj i veličinu porcija dnevno.


Prednosti kefira pred jogurtom?

Kefir sadrži 10 do 20 tipova bakterija, što je 3 puta više od jogurta. Srazmjerno tome, sadrži i najmanje za toliko puta veći ukupan broj dobrih bakterija u jednoj porciji. Osim toga, kefir sadrži i kvaščeve gljivice, kojih u jogurtu uopće nema. U znanstvenom radu „Mikrobiologija kefirnih zrnaca“ dr. sc.Tomislava Pogačića i suradnika sa Agronomskog fakulteta („Mljekarstvo“, 2013) pobrojano je 52 vrste mikroorganizama koje su nađene u kefirnim zrncima: bakterije, kvasci i nekoliko nitastih plijesni. Autori zaključuju kako su kefirna zrnca „ jedinstvena mikrobiološka zajednica“.

Prednost je kefira i u tome što se radi iz negrijanoga mlijeka koje fermenitra ostavljeno na sobnoj temperaturi, pa su dakle sačuvani svi enzimi iz svježega mlijeka.


Kako se priprema kefir?

Najjednostavnija je priprema kefira da 1-2 jušne žlice svježe ispranih kefirnih zrnaca stavite na dno staklenke pa prilijete litrom mlijeka. Kefir ne možete poput jogurta dobiti tako da kefir umiješate u mljeko niti iz kefira možete proizvesti kefirna zrnca.

Staklenka ne treba biti puna do vrha, dobro ju zatvorite poklopcem. Zrnca se najprije hrane mlječnim šećerom i proizvode mlječnu kiselinu i ugljični dioksid, zbog kojeg kefir ima specifičan osvježavajući, muzirajući okus.

Ostavite stajati na sobnoj temperaturi, ako je moguće na toplijem mjestu, primjerice uz štednjak (do 25 stupnjeva C), na mjestu koje nije izloženo direktnom sunčevom svjetlu koje bi uništilo vitamine u kefiru. Povremeno protresite, možete i promiješati žlicom. Nakon 24 sata mlijeko će biti zgusnuto u kefir, a na dnu staklenke može se izdvojiti i sirutka. Procijedite kefir kroz cjedilo. Dobivenu tekućinu pretočite u bocu pa zatvoreno držite u hladnjaku i trošite sljedećih dana, a neće se pokvariti niti ako ostane u hladnjaku i duže. Kefirna zrnca isperite pa ih ponovo stavite u staklenku sa svježim mlijekom za sljedeću količinu kefira. Možete ih isprati vodom iz vodovoda, ili još bolje izvorskom vodom. Ako ih i ne isperete, nego ih samo prebacite u novo mlijeko, neće se ništa dogoditi. Možete eksperimentirati s okusom i gustoćom pa ostaviti kefirna zrnca da fermentiraju i 48 sati.