Chervonets 3, Lenin portret, SSSR 1937. (vg/f)

Chervonets je tradicionalni ruski naziv za velike strane i domaće zlatnike. Ime dolazi od ruskog izraza červonoe zoloto (chervonnoye zoloto), što znači 'crveno zlato' (također poznato kao ružičasto zlato) – stari naziv vrste zlata visokog stupnja.

Izvorno je ovaj zlatnik bio identičan zlatnom dukatu od 3,5 grama, 98,6% čistoće zlata. Prvi poznati červonets ruskog novca bio je ugarsko zlato; nastalo u 15. st. pod Ivanom III. Ponekad su červonetsi smatrani bilo kojim velikim zlatnikom, uključujući carske i polucarske kovanice.

Od početka 20. stoljeća novčanice su se često nazivale červonetsi s vrijednošću od deset jedinica (na primjer, rublja, grivna, euro itd.), zbog pokretanja Ruske Sovjetske Federativne Socijalističke Republike tijekom monetarne reforme novčanica 1922. – 1924., ili červonetsa. Dobili su istu količinu zlata koja se nalazila u kovanici od 10 rubalja za vrijeme vladavine Nikole II.
Mali postotak zlatnika izdan je u apoenima od jednog červonetsa sa slikom seljaka na prednjoj strani i grbom RSFSR-a na poleđini. Prema karakteristikama težine (8,6 g od 900 uzoraka) i veličini kovanice, červoneti su u potpunosti odgovarali predrevolucionarnom novčiću od 10 rubalja.

Nakon NEP-a
Propast NEP-a i početak industrijalizacije učinili su metalne červonetse nepotrebnima za gospodarski sustav SSSR-a. Tečaj červonetsa pao je na 5,4 rublje za dolar i nakon toga se prestao kotirati u inozemstvo. Kako bi se ujedinio financijski sustav, rubalj je vezan za papirnati červoncij. Već 1925. godine jedan červonet bio je jednak 10 rubalja. Nakon toga zabranjen je uvoz i izvoz zlatnih červonetsa iz SSSR-a.
Godine 1937. izdana je nova serija novčanica u apoenima od 1, 3, 5 i 10 červoneta. Oni su prvi pokazali Lenjinov portret. Bio je to izuzetno rijedak uzorak bakra za 1925. godinu; u svemu je bio potpuno identičan sličnom zlatniku. U travnju 2008. prodan je na aukciji u Moskvi za 5 milijuna rubalja (oko 165.000 USD).