Cjelovito brašno mljeveno na kamen - organic

Dobrestarestvari - za mene najbolje
Dugogodišnji organski uzgoj, stare sorte žitarica mljevene mlinom na kamen garancija su kvalitete i bogatstva vitamina, minerala, esencijalnih masnih kiselina i vlakana. Brašno kukuruza i graha pogodno za celijakičare meljemo na posebnom mlinu da izbjegnemo kroskontaminaciju.
Od ručno prebranih žitarica brašno meljemo tek kad ga naručite i neprosijano vakumiramo:

- premium brašno ili palenta od kukuruza stodanca i bijelog makedonca - 17 €/kg

- brašno ili palenta od žutog (osmoredca), bijelog (bjelca), tamnocrvenog ,
žutošarenog ili crvenošarenog kukuruza- 7 €/kg
- brašno graha - 7 €/kg
- brašno ili krupica (griz) od pira (krupnik, dinkel ili spelta), raži, pšenice - 7 €/kg
- pirova kaša je oljušteno zrno - 7 €/kg
- brašno za kruh "Sokolović" (sastav-pšenica, grah, kukuruz, raž) kakav mi pečemo doma, samo trebate dodati vodu, sol i kvas ili kvasac = 7 €/kg
- za doručak hladno valjane pahuljice od pira ili mješavine raži i divlje grahorice - 100 g = 1,5 € ili 1 kg = 12 €

Mail - dobrestarestvari@gmail.com
Pogledajte i ostale naše oglase!
Hvala :)

Sve što radimo šaljemo po prethodnoj uplati
ili dostavljamo uz naknadu od 0,15 €/km u jednom pravcu,
za narudžbe iznad 100 € plaćene po predračunu dostava/slanje je besplatno.

Tradicionalno uzgojena pšenica i 100% cjelovito brašno
ili suvremena pšenica i „suvremeno brašno“
izbor je na vama

Od svih žitarica u modernoj se prehrani najviše koristi pšenica i
pšenično bijelo brašno, a mnogima je život bez kruha nezamisliv.
Većina smatra da je pšenica prirodna namirnica jer raste iz zemlje, ali
zapitajmo se što sve prolazi pšenica na putu od zemlje do kruha?
Suvremeni uzgoj i prerada pšenice doveli su do osiromašenja tla zbog
korištenja umjetnih gnojiva, pesticida i drugih kemikalija, mljevenja na
visokim temperaturama i rafiniranja. Umjesto da se proizvodnja usmjeri
na plodnost tla i pomni odabir sjemena kako bi se uzgojile vrste točno
prilagođene mikroklimi pojedinog područja, moderni uzgoj koristi
visoku tehnologiju za bitku s nametnicima i bolestima, što dovodi do
prekomjerne ovisnosti o kemikalijama i drugim štetnim tvarima.
Čak i prije sijanja pšenica se tretira fungicidima i insekticidima radi
suzbijanja bolesti sjemena i sadnica. Insekticidi, herbicidi i fungicidi
koji se koriste na komercijalnim usjevima kemikalije su koje doprinose
ukupnom toksičnom opterećenju organizma te povećavaju podložnost
neurotoksičnim bolestima, kao i bolestima raka. Mnogi pesticidi djeluju
poput ksenoestrogena te mogu poremetiti hormonsku ravnotežu i
dovesti do čitavog niza zdravstvenih problema. Osim toga, kao
regulatori biljnog rasta primjenjuju se hormonima slične tvari kojima se
utječe na vrijeme klijanja, čvrstoću vlati te druge poželjne promjene.
Nakon žetve, da bi se pšenica zaštitila od moljaca i drugih kukaca
tijekom dugotrajnog skladištenja, također se koriste brojne kemikalije u
toksičnim koncentracijama.
Šteta nanesena pšenici ne završava s uzgojem i skladištenjem, nego
se nastavlja procesom mljevenja i prerade. Jezgra zrna sastoji se od tri
sloja: ovojnice, klice i endosperma. Ovojnica je vanjski sloj i u njemu je
većina vlakana. Klica je unutarnji sloj u kojem se nalaze hranjive tvari i
esencijalne masne kiseline. Endosperm je škrobni, srednji sloj. Visoka
koncentracija hranjivih tvari koja se povezuje sa žitaricama, postoji
samo kad su ova tri sloja netaknuta. Pojam cjelovito (integralno)
odnosi se na žitaricu prije nego je samljevena u brašno. Tek u kasnom
19. stoljeću počeo se peći bijeli kruh, keksi i kolači napravljeni od bijelog
brašna i šećera, a s vremenom su postali glavna podloga prehrane
modernog čovjeka.
Dr. Weston Price je promatrao neizbježne posljedice ovih promjena
u prehrani tijekom svojih putovanja i dokumentirao je njihove učinke na
zdravlje ljudi. Zaključio je da te promjene nisu rezultirale samo
kvarenjem zubi, nego i problemima s plodnošću, mentalnim zdravljem i
napredovanjem bolesti.
Izvorno je brašno nastajalo mljevenjem žitarica između dva velika
kamena. Završni proizvod, 100% kamenom mljeveno cjelovito brašno,
sadržavalo je sve što je bilo u zrnu, uključujući klicu, vlakna, škrob i
širok raspon vitamina i minerala. No, bez hlađenja ili kemijskih
konzervansa, svježe, kamenom mljeveno brašno, brzo se kvari. Nakon
što je pšenica samljevena, prirodno ulje pšeničnih klica brzo postaje
užeglo pa je neophodno hlađenje i kruha od integralnog brašna i brašna
samog.
S obzirom na to da kameni mlinovi nisu dovoljno brzi za masovnu
proizvodnju, industrija koristi mlinove s čeličnim valjcima koji izbacuju
klicu i ovojnicu. Veći dio ovog “otpada”, ustvari najhranjiviji dio
žitarice, prodaje se kao nusproizvod za životinje. Dobiveno bijelo
brašno sadrži tek dio hranjivih tvari početnog zrna. Čak je i integralno
brašno suvremenim postupkom mljevenja dovedeno u pitanje. Mlinovi
velikih brzina dosežu 200 °C, a na toj temperaturi uništavaju se sve
vitalne hranjive tvari i stvara se užeglost klice i ovojnice. Vitamin E iz
klice tako biva potpuno uništen, što je zaista šteta budući da je cjelovita
pšenica najdostupniji izvor vitamina E.
Doslovno deseci aditiva za kondicioniranje brašna i konzervansa
dodaju se modernom kruhu, kao i toksični sastojci poput djelomično
hidrogeniziranih biljnih ulja i sojinog brašna. Sojino brašno, inače
prepuno antinutrijenata, dodaje se danas u gotovo sve vrste kruha radi
boljeg dizanja i sprječavanja lijepljenja. Postupak ekstrudiranja, kojim
se dobivaju hladne žitarice za doručak i napuhane žitarice, nanosi
dodatni udarac žitaricama jer taj proces također uključuje visoke
temperature i tlakove koji stvaraju dodatne toksične sastojke i još više
uništavaju hranjive tvari, čak i sintetske vitamine koji se dodaju
naknadno u zamjenu za vitamine uništene rafiniranjem i mljevenjem
pšenice.
Ljudi koji su navikli na masovno proizvedene, ljepljive, “beživotne”
i nutritivno siromašne kruhove i peciva, slabo se sjećaju kakav bi okus
trebao imati pravi kruh. Kemijski konzervansi omogućuju prijevoz
kruha na velike udaljenosti i stajanje na polici više dana bez kvarenja, a
sve bez hlađenja.
Osobe koje još uvijek ne mogu zamisliti život bez kruha, trebale bi
barem koristiti kamenom mljeveno 100% cjelovito brašno iz
organskog ili biodinamičkog uzgoja koji ne dozvoljava sintetičke i
kancerogene kemikalije i gnojiva. Od takvog brašna mogu sami peći
kruh na tradicionalan način, od kiselog tijesta. Metoda kiselog kvasanja,
kao i namakanje i klijanje, neutraliziraju antinutrijente iz žitarica pa
tako smanjuju štetno djelovanje žitarica na zdravlje.