Raritetni heliostat, Schmidt i Haensch, kraj 19 st.

SPENSEROV HELIOSTAT.
Radi se o rijetkom preciznom uređaju koji automatski prati kretanje Sunca i usmjerava sunčevu svjetlost u određenom nepromijenjenom smjeru, najčešće prema nekom fiksnom cilju – poput ogledala, kolektora topline, senzora ili optičkog instrumenta.
No, prvi mehanički uređaj sa satnim mehanizmom koji je okretao zrcalo prema kretanju sunca izumio je kpolovicom 19 st. francuski fizičar Jean-Bernard-Léon Foucault. Foucaultov heliostat bio je značajan za znanstvene eksperimente jer je omogućio stalno osvjetljavanje instrumenata poput spektroskopa ili teleskopa. Kasnije je ovaj uređaj razvio John Spencer (engleski astronom i inženjer, aktivan krajem 19. i početkom 20. stoljeća). Ovaj uređaj na crtežu je zbog preciznosti poznat kao Spencerov heliostat, koji je imao važnu ulogu u znanstvenim mjerenjima i edukaciji, osobito u observatorijima i znanstvenim institucijama.
I na kraju ovaj heliostat je izrađen u poznatoj tvornici Franz Schmidt i Haensch iz Berlina. Identičan primjerak se nalazi danas na Sveučilištu Denison u Granvilleu, u Ohio u SAD. Također izradila tvrtka SCHMIDT + HAENSCH koja je i danas lider na svjetskom tržištu preciznih instrumenata u tehnologiji i znanosti, a započela je sa radom još davne 1864.g. Tada su se udružili mehaničar Franz Schmid i precizni mehaničar optičar Herrmann Haensch. Među prvim preciznim uređajima koju je izrađivala ova tvrtka bio je upravo ovaj heliostat iz 1870.g. Zbog nedostatka električnog svjetla u to doba, heliostat je također bio dio standardne opreme optičkih instrumenata u tvrtki SCHMIDT + HAENSCH.
Princip rada: 1. mehanički satni mehanizam (lijevo) – služi kao pogon za automatsko okretanje zrcala. 2. Sustav zupčanika i poluga – prenosi gibanje sata prema rotaciji ogledala. 3. Ogledalo (označeno kao M) – reflektira sunčevu svjetlost stalno u istom smjeru. Ovdje nije stavljeno zrcalo, jer bi onda kupola bila još veća. Onaj tko će ga možda nekad upotrebljavati, ugraditi će zrcalo. Meni trenutno više ima sada dekorativnu funkciju. 4. Precizna vodilica za kutove i orijentaciju – omogućuje usmjeravanje ovisno o geografskoj širini i dobu dana.
Stvarni kreator ovog tipa heliostata je Jean-Bernard-Léon Foucault oko 1845. godine u Francuskoj, a ne kako anglosaksonske zemlje predstavljaju, da je je za to zaslužan Spencer, po kojemu se ovaj tip heliostat i zove Spencerov heliostat. A to je pogrešno.
Inače to je bio prvi široko korišteni automatski heliostat s pogonom na satni mehanizam. Koristio se u eksperimentalnoj fizici, optici i astronomiji. Danas, očuvanih primjeraka ima vrlo malo: jedan na spomenutom sveučilištu, drugi u privatnoj kolekciji prodan na eBayu prije nekoliko godina za 4.500 USD, treći ovaj . Možda ih ima u tehničkim ili znanstvenim muzejima, no to mi je nepoznato, ali sigurno ne u takvom stanju. Uglavnom radi se o rijetkom uređaju , koji je još uvijek u funkciji, ali dodatno dekoriran staklenom kupolom ( više za edukativne svrhe).
Idealno za tehničke ili znanstvene muzeje .
Kolekcionarstvo, upotreba.