PRIDVORJE (Konavle) dokument iz 1880.g. - ANTUN LIEPOPILI * Ljuta Ston

Dobijete dokument sa slike.

Ultra rijetko !

Stari originalni dokument iz 1880-te godine kojeg je svojeručno napisao (i potpisao) istaknuti župnik Pridvorja u Konavlima, Antun Liepopili. U dokumentu se spominje gosp. Giuseppe (Josip) Njirić iz mjesta Ljuta u Konavlima.

LIEPOPILI, Antun

LIEPOPILI, Antun (Liepopilli, Ljepopili; Ante), publicist i kulturni povjesničar (Makarska, 29. XII. 1848 — Dubrovnik, 1. I. 1940). Polazio dubrovačku gimnaziju te teološki studij u Zadru i Dubrovniku; za svećenika zaređen 1872. God. 1874–78. dušobrižnik u župama Ošlje, Topolo i Kliševo, od 1878. župnik u Pridvorju, od 1883. župnik i dekan u Stonu (također školski nadzornik i općinski vijećnik), od 1897. kanonik i prepozit Dubrovačkoga kaptola. Prihvativši program Narodne stranke, zastupao sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom i ponarodnjivanje uprave, školstva i zdravstva. Po raskolu 1879. priklonio se zahtjevu M. Pavlinovića da Stranka napusti oportunističku politiku a nakon njegove smrti (1887) priključio se 1889. dubrovačkim pravašima i bio jedan od najrevnijih suradnika Crvene Hrvatske (1892, 1895, 1898–1900). Nezadovoljan inauguriranjem politike »novoga kursa« u listu, supokrenuo je tjednik Prava Crvena Hrvatska, u kojem je kao neformalni glavni urednik (1905–18) promicao prvotna, starčevićanska načela Stranke prava. Pjesmama, crticama, domoljubnim i crkvenopovijesnim člancima te etnografskim prilozima, ponajviše o dubrovačkoj baštini, surađivao u izdanjima Slovinac (1878–80), La Dalmazia cattolica (1879; Katolička Dalmacija, 1881–84, 1892, 1896), Narodni list (1882, 1885, 1887–88, 1899), Hrvatska (1885, 1897–98), Die Österreichisch-ungarische Monarchie in Wort und Bild (Beč 1892), Hrvatska kruna (1899), List Dubrovačke biskupije (1902–03, 1905, 1907–08, 1911, 1914, 1916, 1919–23, 1927; urednik 1905–11), Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena (1918, 1924), Rad JAZU (1919), Hrvatska duša (1923), Narodna svijest (1924, 1931, 1934), Hrvatska riječ (1925), Slobodna riječ (1925), Glasnik Dubrovačkog učenog društva »Sveti Vlaho« (1929), Glasnik sv. Terezije od Maloga Isusa (1933) i Katolički tjednik (1934) te u Spomenici Rugjera Josipa Boškovića (Dubrovnik 1911) i Zborniku iz dubrovačke prošlosti Milanu Rešetaru o 70-oj godišnjici (Dubrovnik 1931). Napisao je knjižice Ston u srednjim vijekovima (1915), Dubrovačka katedrala i njezine slike (1930) i O dubrovačkom Moćniku (1934), tiskane u Dubrovniku.
Gradu je ostavio oko 5000 knjiga, čime je omogućio osnutak Dubrovačke biblioteke (1941). Ostavština mu se čuva u DA u Dubrovniku.

Veći format 295 x 210 mm.

Odlično očuvano.

tags: Pridvorje, Ljuta, Konavle, Dubrovnik, Ragusa, Ston, Ošlje, Topolo, Kliševo, Narodna stranka, Hrvatska stranka Prava, Mihovil Pavlinović, Crvena Hrvatska, Prava Crvena Hrvatska, Ante Starčević, narodnjak, narodnjaci, pravaš, pravaši ...