Ivan Lacković Croata, grafika + flomasteri, 1974g. 50x68, potpisana

U odličnom stanju dorađena zlatnim i svjetlo plavim flomasterom, potpisana olovkom. RIJEDAK MOTIV IZ 1974g., dimenzija same grafike je 50x68 cm, UOKVIRENA je u srebrni okvir i ostakljena
Ivan Lacković Croata (Batinske, 1. siječnja 1932. - Zagreb, 29. kolovoza 2004.) Istaknuti likovni umjetnik, predstavnik hrvatskog naivnog slikarstva, kolekcionar i bibliograf Ivan Lacković Croata rodio se u podravskom mjestu Batinske nedaleko od Đurđevca u težačkoj obitelji. Po završetku pučke škole radi na poljoprivredi, a potom se zapošljava kao šumarski radnik. Bio je samouk slikar koji je prve slike naslikao 1944. Prve slike naslikao je vodenim bojama, te u njima prirodno izlaže doživljaje prirode i života na selu. Godine 1952. izrađuje prve crteže, a preseljenjem u Kloštar Podravski, gdje živi od 1954. do 1957. godine, nastaju njegove prve slike. Godine 1957. seli u Zagreb gdje radi kao poštar, a nakon što završi večernju školu postaje poštanski službenik. U Zagrebu 1962. godine upoznaje Krstu Hegedušića i povremeno radi u njegovoj majstorskoj radionici. U to vrijeme počinje i izlagati. Godine 1968. napušta zagrebačku poštu i profesionalno se bavi slikarstvom. Tada postaje slobodni umjetnik čija djela javnost upoznaje na brojnim izložbama u Hrvatskoj i svijetu. Postaje članom Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU). Izlaže po cijeloj tadašnjoj Jugoslaviji, najviše u Hrvatskoj, te u mnogim zemljama Europe, Azije, Afrike, Amerike i Australije, na skupnim i samostalnim izložbama. Njegove slike i crteži nalaze se u mnogim uglednim svjetskim galerijama i privatnim zbirkama. Bio je iskreni hrvatski rodoljub. Kao pripadnik Zbora narodne garde branio je mladu hrvatsku državu, a bio je i zastupnik u Hrvatskom saboru kao nezavisni član. Ivan Lacković Croata slikao je uljem na staklu, tradicionalnom tehnikom hrvatskih ,,naivnih” umjetnika sjevernih krajeva. Najčešće je crtao pejzaže, figuralne kompozicije, cvijeće i mrtve prirode. Portreti su vrlo rijetki. Na bijeloj plohi papira osnovno njegovo izražajno sredstvo bila je linija, bogata i razvedena do krajnjih mogućnosti. U pejzažima je crtao prikaze zbivanja iz seoskog života; pričao je o ljudima koji su se slučajno pojavili samo u prolazu, dok sve oko njih ostaje nepromjenjivo. U opusu radova iz 90- tih je niz crteža s temama ljudske patnje iz Domovinskog rata.