Čaj Haskapa10 g

Čaj Haskapa10 g 25 kn

Haskap
Haskap se kod nas naziva brojnim imenima: kamčatka, sibirska borovnica, kamčatska borovnica, bobica ili jagoda, medena borovnica, majska jagoda. U Hrvatskoj je slabo poznata vrsta bobičastog voća. Razlog tome možda leži i u činjenici da prve selektirane sorte nisu imale svima prihvatljiv okus, no novije sorte to su uveliko promijenile. Bogat je antioksidansima, vitaminima i željezom, a dozrijeva rano u proljeće, prije ostalih vrsta voća. Plod mu je izduljena plavoljubičasta boba promjera oko 0,5-1 cm, duga 2-3 cm, ugodne arome.

Plod haskapa
Botaničko ime
Lonicera caerulea
Druga imena
kamčatka, kamčatska borovnica, kamčatska bobica, sibirska borovnica, medena borovnica, kamčatska jagoda, majska jagoda *Strani nazivi
eng. haskap (japanese, canadian, european), blue-berried honeysuckle, sweetberry honeysuckle
njem. Blaue Heckenkirsche, Blaue Doppelbeere **

* Kako je ovo za nas do sada bila nepoznata vrsta, u hrvatskom jeziku do nedavno nije postojao prihvaćeni jednoznačni naziv. Stoga su nastali ovi brojni sinonimi.
Iako botanički nije borovnica, ni oblikom ni okusom u potpunosti ne liči borovnici, samo bojom podsjeća na nju, naziv borovnica s geografskom odrednicom porijekla (kamčatska, rjeđe sibirska) udomaćio se u općoj upotrebi. Sinonim sibirska borovnica zbog čestog miješanja s aronijom nije uputno upotrebljavati.
** Ponekad se upotrebljavaju (uglavnom na internetu) sinonimi eng. mayberry i njem. Maibeere, što odgovara našem sinonimu majska jagoda, ali ti sinonimi nisu općeprihvaćeni.
Opis. Haskap (hrvatski: modra kozokrvina) listopadni je grm iz porodice kozokrvina (Caprifoliaceae), raste 0,8-3 m u visinu i 1,5 m u širinu (u kultivaciji oko 1,80 m u visinu i 1 m u širinu). Dugovječna je biljka, doživi 25-30 godina. Plod je izduljena plavoljubičasta boba promjera oko 0,5-1 cm, duga 2-3 cm, ugodne arome. Izgled bobe znatno varira od sorte do sorte. Zrela boba iznutra je tamne ljubičastocrvene boje. Plod je bogat antioksidansima, vitaminima i željezom. Dozrijeva već u svibnju, prije ostalog voća u našem podneblju, što ovu vrstu čini vrlo zanimljivom za uzgoj. Plod se konzumira sirov ili se od njega rade džemovi, želei, osvježavajuća pića ili se dodaje u smrznute i fermentirane mliječne proizvode.
Iako postoji duga tradicija uzgoja kozokrvine jestivih bobica na japanskom otoku Hokkaido tek krajem prošlog stoljeća počeo je pojačani interes za uzgojem ovog vrijednog bobičastog voća u ostatku svijeta. U Rusiji je od davnina stanovništu poznata prehrambena i ljekovita vrijednost ove tamo samonikle biljke. U Europi je manje poznata vrsta, Postoji više podvrsta, ali budući da su sorte prisutne na tržištu uglavnom dobivene križanjem različitih varijeteta uglavnom se označavaju samo kao Lonicera caerulea. U selekcijskom uzgoju komercijalnih sorti najčešće se koriste 3 varijeteta: Lonicera caerulea var. edulis, Lonicera caerulea var. kamtschatica i Lonicera caerulea var. emphyllocalyx (izvorni japanski haskap). Ponekad se u selekcijskom križanju koriste varijeteti boczkarnikovae i altaica.
Naziv. Kako je kozokrvine teško jednoznačno sistematizirati, to je brojna porodica s više od 180 vrsta koje se uglavnom uzgajaju kao ukrasni grmovi, došlo je do velike zbrke oko nazivlja. Budući da u većini jezika nije postojala zasebna riječ za jestive kozokrvine u upotrebu su ušle brojne opisne složenice.
Izvorno ime haskap (ili HasuKappu) nije iz japanskog jezika već iz jezika Ainu naroda s otoka Hokkaido i prema nekim prijevodima znači "vječna mladost i dugovječnost" (Yayoi Kaneko PhD, Associate Professor, Wildlife Conservation Laboratory, Department of Agriculture, Tokyo University of Agriculture and Technology), dok prema drugima znači "mali darovi na vrhu grana" .
Ime haskap ispočetka se je odnosilo samo na varijetet Lonicera caerulea var. emphyllocalyx, ali kako su nove sorte, posebice one razvijene u timu profesora Boba Borsa sa Sveučilišta u Saskatchewanu dobivene križanjem s originalnim japanskim varijetetom ovaj je naziv u posljednje vrijeme ušao u široku uporabu, posebno u komercijalnom uzgoju. Često se uz naziv sorte navodi i geografska odrednica uzgojne linije pa se haskape danas označava kao: japanski haskap (koji referira na originalni varijetet emphyllocalyx s Hokkaidda, kanadski haskap i europski haskap (za sorte europskog podrijetla).
U skladu sa službenom taksonomijom hrvatske flore (Flora Croatica Database) Botaničkog zavoda Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, botanički korektno i u duhu ustaljene hrvatske sistematike bilja ovu bi vrstu ispravno bilo nazivati: modra kozokrvina. Zbog implikacija imena teško je vjerovati da će se ovaj naziv ustaliti u širokoj uporabi.
Nema razloga da u skladu s kozmopolitskom naravi današnjeg svijeta i uvažavajući doprinos svakog naroda, i mi u Hrvatskoj ovu vrstu ne nazivamo originalnim Ainu imenom: haskap.

Zanimljivosti. Sok haskapa ima 10-15 puta koncentriraniju bolju od brusnice.
Male plantaže haskapa u Japanu su u bliskoj povijesti imale ulogu svojevrsnog mirovinskog osiguranja. Budući da proizvodi od haskapa u Japanu postižu vrlo visoke cijene na tržištu, a na relativno malom zemljištu mogu se postići zadovoljavajući prinosi bez mnogo fizičkog rada, za vrijeme radnog vijeka stanovništvo je postepeno podizalo male plantaže koje su im u mirovini osiguravale dodatni izvor prihoda.

Kulinarska primjena. Zbog činjenice da plod dospijeva vrlo rano, prije ostalog voća, najčešće se konzumira sirov. Prerađuje se u džemove, voćne sokove i sirupe. Vrlo je cijenjen kao dodatak mliječnim proizvodima, jogurtu i sladoledu jer se smrznuta boba stavljena u usta brzo otapa, a koštica se ne osjeti. Mliječne proizvode oboji crvenoljubičasto. Kao i kod borovnice, okus haskapa dobro se slaže s jelima od divljači i crvenih mesa. Od bobica se proizvodi voćno vino i ocat bogatog okusa.

Ljekovita svojstva. U područjima gdje ova vrsta raste u prirodi postoji dugogošnja narodna primjena pri aterosklerozi, hipertenziji i gastrointestinalnim poremećajima. Novije znanstvene studije idu u prilog tome. Bobice su bogat izvor vitamina C, antocijanina, proantocijanidina i drugih flavonoida, i imaju antikarcinogena, antimumorska, antimikrobijska, protuupalna i protualergijska svojstva.

Uzgoj. Haskap tolerira vrlo niske temperature, i do -47ºC bez značajnijih oštećenja. Cvate rano, i pri temperaturama ispod ništice, cvat nije osjetljiv na slabije mrazove. Za rast ne zahtijeva izrazito kiselo tlo kao američka borovnica, idealan pH iznosi 5,5-6,5, ali uspjeva i na tlima drugih karakteristika. Najbolje uspijeva na bogatom, dobro dreniranom tlu i sunčanoj poziciji. Podnosi polusjenu, ali uz manji prinos.


Sadi se u kasnu jesen ili u rano proljeće. Međuredni razmak iznosi 3 metra, a razmak između biljaka 1,5 m ako se žele pojedinačni grmovi, odnosno 1 m ako se želi rast u obliku živice. Samobesplodna je vrsta. Biološki je neophodno posaditi barem dvije različite sorte, iako je u praksi potrebno posaditi barem tri ili više različitih sorti pri čemu treba obratiti pažnju da budu pogodni oprašivači, odnosno da cvatu u isto vrijeme. U novije vrijeme razvijene su i sorte oprašivači koje počinju cvasti ranije i cvatu kroz relativno dugi period.
Razmnožavati se može poluodrvenjelim (7-10 cm, srpanj/kolovoz) ili odrvenjelim reznicama (15-20 cm, studeni). Sjeme je fertilno, može se razmnožavati i iz sjemena, ali zbog unakrsnog opraširavanja različitih sorti mora se očekivati neujednačeno potomstvo.
Iako se ponegdje navodi da može davati i do 6 kg ploda po grmu, u našim uvjetima i kod sorti koje se nude na hrvatskom tržištu objektivno je očekivati rod od oko 0,5-1 kg u trećoj godini, odnosno 3-5 kg u punoj rodnosti (pri starosti grma od 5-6 godina).
Savjet. Naziv sibirska borovnica u Hrvatskoj se, u obadva slučaja potpuno pogrešno, udomaćio za dvije vrste bobičastog voća:
haskap (kamčatsku bobicu (Lonicera caerulea)),
i aroniju (Aronia (Photinia) sp.)
što redovito dovodi do zabune i kupovine pogrešnih sadnica. Sadnice kupujte samo u ovlaštenim prodajnim mjestima, od pouzdanih proizvođača, obavezno provjerite latinsko ime vrste koju kupujete, a od prodavača zatražite deklaraciju s nazivom sorte. Ako kupujete sadnice haskapa, svakako inzistirajte i na savjetu o kompatibilnim sortama.
Sorte. Nažalost, iz vlastitog iskustva znam da je haskap na našim prostorima još uvijek slabo poznata vrsta, u prodaji je deklarirana najčešće samo nazivom vrste bez navođenja sorte pa je teško kod kupnje biti siguran koja se sorta kupuje. To može biti značajan problem zbog činjenice da je potrebno posaditi nekoliko različitih sorti.
Kako je posljednjih desetljeća rastao interes za haskap tako su razvijane i brojne sorte. Uglavnom su nastale selekcijom i križanjem različitih podvrsta unutar vrste Lonicera caerulea, ponekad i križanjem s drugim srodnim vrstama. Neke sorte pojavljuju se pod različitim imenima u različitim državama. Postoji velik broj sorti i teško ih je sistematizirati, ali uglavnom ih se razlikuje prema zemlji u kojoj su stvorene. U Americi i Kanadi najpopularnije su kanadske sorte razvijene (Auror, Borealis, Tundra, Indigo Gem, Honey Bee, Berry Smart Blue). Ove se sorte smatraju najboljima, ali sadnice je u Europi vrlo teško nabaviti. U Hrvatskoj su najčešće zastupljene europske sorte koje su i najmanje kvalitetne: Duet, Altaj, Amur, Simitczka, Tomiczka, Nimfa i Morena, rjeđe Fialka, Zojka i Wojtek.
POsjedujemo rusko-japanske super sorte