Dnevnik sabora 1861

Povijest
Najstariji zapisnici sa sjednica Sabora
Najstariji zapisnik sa sjednice Sabora iz 1861.Najstariji zapisnici sa sjednica Hrvatskoga sabora, koji čine fond saborske knjižnice, su iz 1861. godine kada je zasjedao „veliki“ Sabor, nazvan tako zbog kvalitete zastupnika, ali i rezultata koje je postigao u svom šestomjesečnom radu.

Sabor je započeo s radom 15. travnja 1861., a osam dana poslije, 23. travnja, izglasan je Poslovnik Sabora Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonske i Dalmatinske.
Sabor iz 1861. godine činile su mnoge ugledne osobe iz hrvatskog javnog života, pa se ovaj Sabor naziva najintelektualnijim Saborom.
Većinska stranka u Saboru iz 1861. godine bila je Narodna stranka, a zastupala je ideju federalizacije Habsburške monarhije te otpor Beču uz istovremeno povezivanje s Ugarskom. U skladu s tim donesen je zakon, poznat kao član 42. Sabora iz 1861., koji definira odnos s Ugarskom kroz priznanje samostalnosti Hrvatske u poslovima uprave, sudstva, školstva i bogoštovlja. Samo je malobrojna tadašnja Stranka prava smatrala da Hrvatska mora težiti potpunoj samostalnosti uz mogućnost da s ostalim zemljama Monarhije zadrži zajedničkog vladara.
Značenje Sabora iz 1861. godine je u zahtjevu za obnovom cjelokupnosti Hrvatske (pripojenje Dalmacije i razvojačenje Vojne krajine) te razvijanju zakonodavne aktivnosti s ciljem izgradnje institucija modernog građanskog društva. Mnoge rasprave Sabor nije dovršio jer ga je raspustio car Franjo Josip I. zbog otpora centralizmu.

samo ozbiljne ponude na mail tomislavskc@gmail.com