Zlatko Prica - Kišobrani - Sitotisak - 70x50cm

Grafika - sitotisak čuvenog hrvatskog slikara Zlatka Price, iz serije "Kišobrani". Dimenzije lista 70x50cm. Potpisano od strane autora.

Zlatko Prica je rođen u mađarskom gradu Pečuhu 1916. godine. To je grad kulturne provenijencije koji je utkao u svoje žile i dio života mnogih hrvatskih umjetnika i znanih ličnosti: Ivana Česmičkog, koji je sa 26 godina postao pečujski biskup i ostao jedan od najvećih humanističkih pisaca; Matije Petra Katan­čića, hrvatskoga književnika, povjesničara i arheologa; Augusta Šenoe, koji je pohađao gimnaziju u tom gradiću, ili Miroslava Krleže, koji je ondje polazio kadetsku školu.
To je godina kad Arp i Tzara osnivaju pokret Dada, a u Zurichu je tek osnovan Cabaret Voltaire, svoje­vrsna centrala dadaizma. U godini Pricina rođenja umro je austrougarski car Franjo Josip, a Einstein znan­stvenim ispitivanjima svjetlosti dolazi do opće teorije relativnosti. Naravno, Prica se formirao u Zagrebu, kamo dolazi kao dijete. Pokazujući zarana zanimanje za životni poziv, još prije i za studija slikarstva na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti on se nadahnjuje i uči na fundusu Moderne galerije u Zagrebu. Točnije, na postavu koji je načinio Ljubo Babić, kasnije Pricin profesor, uz druge, poimence Mujadžića i Krstu Hegedušića.
Akademiju, koju je upisao 1937. godine, završio je 1940.
Prvu samostalnu izložbu održao je samo godinu dana poslije završetka studija, 1941. godine, i to u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu. Već na toj prvoj samostalnoj izložbi Pricu je dolaskom počastio prof. dr. Artur Schneider, koji je na toj izložbi otkupio prve slike mladog autora za fundus Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne biblio­teke. Iste je godine uhapšen i zatočen u logoru Danica kraj Koprivnice. Radi crteže kojima dokumentira dramu logorskog života. Godine 1943. odlazi u partizane. Zajedno sa slikarom Edom Murtićem ilustrira poemu Jama Ivana Gorana Kovačića. Pedesetih godina slijedi nekoliko putovanja važnih u životu i djelu slikara Price (Stockholm, Indija, Brazil, London). Izlagao je u New Delhiju.
Osnivač je i član likovnih grupa (Grupe 58. i Grupe »Mart«) koje su djelovale u Zagrebu.
Potkraj šezdesetih godina bio je jedan od utemeljitelja Galerije Forum u Zagrebu.
Zlatko Prica bio je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjet­nosti. Za svoj stvaralački rad i kulturno djelovanje dobio je sva najviša državna priznanja i nagrade, kao što je Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo i druge.
Sudjelovao je na brojnim izložbama u zemlji i svijetu. Djela mu se nalaze u muzejima i galerijama u Hrvatskoj i u inozemstvu; ističemo samo: Museo de Arte Moderna, Sao Paulo; Tate Gallery, London...
Zlatko Prica ima dvije monografije: reprezentativnu talijanskog izdavača Luigia de Tullia iz Milana i zagrebačku iz pera Ive Šimata Banova.
Pricin veliki umjetnički opus (slikarstvo, crtež, grafika, mozaik, fresko, keramika i dr.) realiziran je gotovo u svim umjetničkim tehnikama (ulje, tempera, pastel, akvarel, tuš, gvaš, ugljen...).
Zlatko Prica preminuo je u Rijeci 2003. godine.