Ovaj oglas je neaktivan.
Pronjuškaj slične oglase.
Sisak,Topolovac,stambeno-gospodarski sklop kurije Keglević (prodaja)
Šifra oglasa: 17017049
-
- Licencirani posrednik
- Da
-
- Stambena površina
- 6.118,00 m²
-
- Broj soba
- 20
Osnovne informacije
- Lokacija
- Sisačko-moslavačka, Sisak - Okolica, Topolovac
- Tip kuće
- Samostojeća
- Broj etaža
- Višekatnica
- Broj soba
- 20
- Stambena površina
- 6.118,00 m²
- Površina okućnice
- 255.802,00 m²
- Godina izgradnje
- 1831.
- Šifra objekta
- 7178-1
Opis oglasa
Vlastelinstvo Keglević - 25 ha
Stambeno-gospodarski sklop kurije Keglević u Topolovcu kraj Siska
POVRŠINE:
Ukupna površina imanja: 255.802 m2
od ukupne površine građevinski objekti - 6.118 m2
tlocrtna površina štale + dvije etaže - 2.703 m2
sjemenjara (uređena za poljoprivrednu i veterinrasku apoteku) - 498 m2
horizontani betonski silos - 483 m2
ostatak građevinski objekata uglavnom stambenog karaktera
Povijest imanja Keglević:
Dvor (kurija) I stambeno-gospodarski sklop s perivojem nekadšnjeg imanja Keglević u Tupolovcu jedan je od rijetkih takvih sačuvanih graditeljskih cijelina na području Sisačko-moslovačke županije. Vrijednost ovom kasnobaroknom-klasicističkom sklopu daju , osim izuzetne kulturno-povijesne I ambijetne vrijednosti , gospodarko-industrijske zgrade (koje su inače rijetko sačuvane iz toga razdoblja) i preostala vegetacija bivšega perivoja (nasadi platana). Današnja iskorištenost sklopa kurije nerazmjerna je njegovoj ulozi koju bi mogao imati u kreiranju indentiteta toga područja.
Naselje Topolovac smješteno je na lijevoj strani obale Save nizvodno od Siska, u Donjoj Posavini na putu prema Parku prirode Lonjsko polje. Vrhunac svoga značenja I najveći kulturni razvoj doživljava u 19. Stoljeću kao sjedište vlastelinstva Keglević.
U posljednih desetak godina naselje Topolovac ima 960 stanovnika i dobiva svoj urbanistički plan uređenja (2005.) kojim je određen i način korištenja prostora vlastelinstva te okolnih parcela. Urbanističkom planom naselja Topolovac, unutar prve zone zaštite povijesne cijeline naselja , pojedinačno je zaštićen sklop kurije Keglavić. Pojedine građevine i prostorne cijeline kurijalnoga sklopa Keglević upisane su u Registar nepokrenutih kulturnih dobara kao kulturno dobro:
a) Povijesni graditeljski sklop: stambeni-gospodarski sklop dvorca Keglević kao registrirano kulturno dobro 1. katergorije;
b) Povijesna stabena građevina: dvor (kurija) Keglević kao registrirano kulturno dobro 1. katergorije;
c) Povijesne gospodarske građevine: gospodaski sklop dvorca Keglević kao registrirano kulturno dobro 1. kategorije;
d) Krajobrazne cjeline: perivoj dvora Keglević registrirano kulturno dobro 2. kategorije.
KURIJA (DVOR) KEGLEVIĆ
Kurija (ili dvor) Keglević najznačajnija je zgrada feudalnog sklopa. Sagrađena je 1831. godine. Kao i većina kurija, ova je zgrada razmjerno malih dimenzija i skromnog oblikovanja. Upravo zahvaljujući svojim skromnim dimenzijama, koje su se mogle prilagoditi suvremenim uvijetima stanovanja kurija je korištena, te je na taj način sačuvana od potpunog propadanja i uništenja.
Kurija je jednokatna stambena zgrada s potrkovljem, pravokutnoga tlocrta s izrazito naglašenim središnjim dijelom što završava zabatom u kojem je grb Tome Keglevića Bužimskoga. Nad zabatom je taj tornjić. Ulaz je u kuriju s dvorišnje strane. Tlocrtne veličine kurije jesu 17,90 x 12,55 m.
STAJA-KONJUŠNICA
Staja-konjušnica s masivnim stupovima potječe iz 19. stoljeća. Zgrada je razmjeno dobro očuvana pa je na njenu obnovu potrebno posebno obratiti pozornost. Tlocrt zgrade je izduženi pravokutnik veličina 66,6 x 13,5 metara. Staja je dvokatna, visine oko 16,8 m. Prizemlje je trobrodno s dvostrukim redom masivnih stupova i češkim svodom. Zgrada je zidana opekom i ožbukana.
ŠPIRITANA
Špiritana je gospodarska zgrada izvedena u 19. stoljeću. Zgrada je trobrodna s nadvišenim središnjim dijelom iznad kojega je tornjić. Uz središnju je zgradu dozidana i manja prizemna zgrada. Cijeli je sklop tlocrtnih veličina oko 33,0 x 16,0 m, a najviša visina središnjeg dijela, tj. tornjića, jest 17,6 m. Uza zgradu nalazi se visok kružni dimnjak (visine 27,0 m), građen od opeke s naglašenim postamentom. Zidovi građevine izvedeni su od opeke i ožbukani su.
STAMBENE ZGRADE
Tri zgrade (dvije katnice i jedna prizemnica), smještene uz kuriju, zajedno s njome čine uličnu sliku cijeloga kurijalnog sklopa. Stambeni niz jednokatnice (prizemne gradnje i prizemnice s visokim potkrovljem uz glavnu prometnice), duljine oko 52 m, značajan je samo zbog ambijetalne vrijednosti , a u njemu dominira duljina spojenih pročelja i velika površina krova jednokratnice.
Zgrada do kurije jest zidana jednokratica, pročelja ukrašenoga plitkim pilastrima. Izvorni poktrov biber-crijepom zamijenjen je salontnim pločama. Žbuka je oštećena.
Treća zgrada u nizu,jednokatnica, oblikovno je najzanimljivija, a zabatom je okrenuta prema glavnoj ulici i oblikuje istočni ulaz u imanje. Zgrada je masivne građe, sa svodovima i drevnim spiralnim stubištem na kat. Obilježja zabatnih pročelja jesu lučni otvori u potkrovlju. Na zgradu se dovezuje oronula gospodarska zgrada.
OSTALE GOSPODARSKE GRAĐEVINE
Od preostalih gospodarskih građevina na imanju možemo izdvojiti samo zidanu prizemnu zgradu tlocrtnih veličinja otprilike 16,0 x 24,0 m, koja potječe iz istoga stilskog razdoblja kao i zgrada špiritane. Određeno je vrijeme bila korištena kao svinjac. Zidovi građevine izvedeni su od opeke i ožbukani su.Na pročeljima su istaknuti pilastri, a okviri prozora i vijenci izvedeni su od opeke. Krovna konstrukcija je čelična. Na vrhu krova nalazi se svjetlarnik, a ostali dio krova je pokriven salonitskim pločama. Zgrada ima izrazitu ambijetnu vrijednost, vanjskim je izgledom usklađena sa špiritanom , teje prilikom obnove potrebno zadržati oblikovne elemente pročelja.
Ostale građevine na imanju oronule su i ruševne stare zidane i drvene građevine, nastale tijekom 20. stoljeća za potrebe poljoprivrednog dobra, nemaju posebnu arhitektonsku i ambijetnu vrijednost i nije ih potrebno čuvati.
PERIVOJ
Čitava površina kurijalnoga sklopa Keglević obrasla je gustom vegetacijom. Visoki drvoredi platana, topola, jablanova i drugoga drveća staništa subrojnih ptica koje su se nastanile unutar sklopa kurije.
Postojeće pješačke staze zapuštene su i samo se po nekim detanjima (raspored visokoga drvea, položaj građevina, stare katastarske karte) može uočiti njihovo nekadašnje postojanje. Rekonstrukicija i uređenje perivoja, zajedno s okolnim pejsažnim površinama, jednako je važan prostorni element kao i uređenje zgrada na imanju.
Stambeno-gospodarski sklop kurije Keglević u Topolovcu kraj Siska
POVRŠINE:
Ukupna površina imanja: 255.802 m2
od ukupne površine građevinski objekti - 6.118 m2
tlocrtna površina štale + dvije etaže - 2.703 m2
sjemenjara (uređena za poljoprivrednu i veterinrasku apoteku) - 498 m2
horizontani betonski silos - 483 m2
ostatak građevinski objekata uglavnom stambenog karaktera
Povijest imanja Keglević:
Dvor (kurija) I stambeno-gospodarski sklop s perivojem nekadšnjeg imanja Keglević u Tupolovcu jedan je od rijetkih takvih sačuvanih graditeljskih cijelina na području Sisačko-moslovačke županije. Vrijednost ovom kasnobaroknom-klasicističkom sklopu daju , osim izuzetne kulturno-povijesne I ambijetne vrijednosti , gospodarko-industrijske zgrade (koje su inače rijetko sačuvane iz toga razdoblja) i preostala vegetacija bivšega perivoja (nasadi platana). Današnja iskorištenost sklopa kurije nerazmjerna je njegovoj ulozi koju bi mogao imati u kreiranju indentiteta toga područja.
Naselje Topolovac smješteno je na lijevoj strani obale Save nizvodno od Siska, u Donjoj Posavini na putu prema Parku prirode Lonjsko polje. Vrhunac svoga značenja I najveći kulturni razvoj doživljava u 19. Stoljeću kao sjedište vlastelinstva Keglević.
U posljednih desetak godina naselje Topolovac ima 960 stanovnika i dobiva svoj urbanistički plan uređenja (2005.) kojim je određen i način korištenja prostora vlastelinstva te okolnih parcela. Urbanističkom planom naselja Topolovac, unutar prve zone zaštite povijesne cijeline naselja , pojedinačno je zaštićen sklop kurije Keglavić. Pojedine građevine i prostorne cijeline kurijalnoga sklopa Keglević upisane su u Registar nepokrenutih kulturnih dobara kao kulturno dobro:
a) Povijesni graditeljski sklop: stambeni-gospodarski sklop dvorca Keglević kao registrirano kulturno dobro 1. katergorije;
b) Povijesna stabena građevina: dvor (kurija) Keglević kao registrirano kulturno dobro 1. katergorije;
c) Povijesne gospodarske građevine: gospodaski sklop dvorca Keglević kao registrirano kulturno dobro 1. kategorije;
d) Krajobrazne cjeline: perivoj dvora Keglević registrirano kulturno dobro 2. kategorije.
KURIJA (DVOR) KEGLEVIĆ
Kurija (ili dvor) Keglević najznačajnija je zgrada feudalnog sklopa. Sagrađena je 1831. godine. Kao i većina kurija, ova je zgrada razmjerno malih dimenzija i skromnog oblikovanja. Upravo zahvaljujući svojim skromnim dimenzijama, koje su se mogle prilagoditi suvremenim uvijetima stanovanja kurija je korištena, te je na taj način sačuvana od potpunog propadanja i uništenja.
Kurija je jednokatna stambena zgrada s potrkovljem, pravokutnoga tlocrta s izrazito naglašenim središnjim dijelom što završava zabatom u kojem je grb Tome Keglevića Bužimskoga. Nad zabatom je taj tornjić. Ulaz je u kuriju s dvorišnje strane. Tlocrtne veličine kurije jesu 17,90 x 12,55 m.
STAJA-KONJUŠNICA
Staja-konjušnica s masivnim stupovima potječe iz 19. stoljeća. Zgrada je razmjeno dobro očuvana pa je na njenu obnovu potrebno posebno obratiti pozornost. Tlocrt zgrade je izduženi pravokutnik veličina 66,6 x 13,5 metara. Staja je dvokatna, visine oko 16,8 m. Prizemlje je trobrodno s dvostrukim redom masivnih stupova i češkim svodom. Zgrada je zidana opekom i ožbukana.
ŠPIRITANA
Špiritana je gospodarska zgrada izvedena u 19. stoljeću. Zgrada je trobrodna s nadvišenim središnjim dijelom iznad kojega je tornjić. Uz središnju je zgradu dozidana i manja prizemna zgrada. Cijeli je sklop tlocrtnih veličina oko 33,0 x 16,0 m, a najviša visina središnjeg dijela, tj. tornjića, jest 17,6 m. Uza zgradu nalazi se visok kružni dimnjak (visine 27,0 m), građen od opeke s naglašenim postamentom. Zidovi građevine izvedeni su od opeke i ožbukani su.
STAMBENE ZGRADE
Tri zgrade (dvije katnice i jedna prizemnica), smještene uz kuriju, zajedno s njome čine uličnu sliku cijeloga kurijalnog sklopa. Stambeni niz jednokatnice (prizemne gradnje i prizemnice s visokim potkrovljem uz glavnu prometnice), duljine oko 52 m, značajan je samo zbog ambijetalne vrijednosti , a u njemu dominira duljina spojenih pročelja i velika površina krova jednokratnice.
Zgrada do kurije jest zidana jednokratica, pročelja ukrašenoga plitkim pilastrima. Izvorni poktrov biber-crijepom zamijenjen je salontnim pločama. Žbuka je oštećena.
Treća zgrada u nizu,jednokatnica, oblikovno je najzanimljivija, a zabatom je okrenuta prema glavnoj ulici i oblikuje istočni ulaz u imanje. Zgrada je masivne građe, sa svodovima i drevnim spiralnim stubištem na kat. Obilježja zabatnih pročelja jesu lučni otvori u potkrovlju. Na zgradu se dovezuje oronula gospodarska zgrada.
OSTALE GOSPODARSKE GRAĐEVINE
Od preostalih gospodarskih građevina na imanju možemo izdvojiti samo zidanu prizemnu zgradu tlocrtnih veličinja otprilike 16,0 x 24,0 m, koja potječe iz istoga stilskog razdoblja kao i zgrada špiritane. Određeno je vrijeme bila korištena kao svinjac. Zidovi građevine izvedeni su od opeke i ožbukani su.Na pročeljima su istaknuti pilastri, a okviri prozora i vijenci izvedeni su od opeke. Krovna konstrukcija je čelična. Na vrhu krova nalazi se svjetlarnik, a ostali dio krova je pokriven salonitskim pločama. Zgrada ima izrazitu ambijetnu vrijednost, vanjskim je izgledom usklađena sa špiritanom , teje prilikom obnove potrebno zadržati oblikovne elemente pročelja.
Ostale građevine na imanju oronule su i ruševne stare zidane i drvene građevine, nastale tijekom 20. stoljeća za potrebe poljoprivrednog dobra, nemaju posebnu arhitektonsku i ambijetnu vrijednost i nije ih potrebno čuvati.
PERIVOJ
Čitava površina kurijalnoga sklopa Keglević obrasla je gustom vegetacijom. Visoki drvoredi platana, topola, jablanova i drugoga drveća staništa subrojnih ptica koje su se nastanile unutar sklopa kurije.
Postojeće pješačke staze zapuštene su i samo se po nekim detanjima (raspored visokoga drvea, položaj građevina, stare katastarske karte) može uočiti njihovo nekadašnje postojanje. Rekonstrukicija i uređenje perivoja, zajedno s okolnim pejsažnim površinama, jednako je važan prostorni element kao i uređenje zgrada na imanju.
Karta
- Oglas objavljen
- 14.12.2015. u 10:15
- Do isteka još
- oglas istekao
- Oglas prikazan
- 7082 puta