Rogač-u prahu RAW- JEDINSTVEN PROIZVOD NA SVIJETU

Rogač (lat.Ceratonia siliqua) spada u porodicu Leguminosae. Drvo joj je široke krošnje i do 15 m visoko a potječe iz istočnog Sredozemlja. Najvjerojatnije je upravo rogač bila hrana iz biblijskih vremena, za koju se smatra da se njome hranio Ivan Krstitelj. Zato se i plod rogača naziva "Kruhom Svetog Ivana".Ime rogač dolazi od grčke riječi koras, što znači rog, zbog oblika mahune. To je vazdazelena voćka, sporoga rasta i dugog života, doživi i više od 200 godina.


Danas se rogač uzgaja u najtoplijim dijelovima Sredozemlja a kod nas uz obalu. Otok Šolta je posebno poznata po njemu gdje postoji mjesto imenom Rogač. Uzgajaju ga i u Indiji, Argentini i Brazilu. Spominje se u bilješkama Grka Theophratusa, gdje stoji da su njegovi suvremenici rogač nazivali "egipatska smokva". Egipćani su koristili ljepljiva svojstva rogača u mumificiranju, a u grobnicama su nađene i mahune i sjemenke.listovi rogača su kožasti, zeleni,a cvjetovi su jednospolni-muški u malim resama, ženski na kratkim cvjetnim stapkama. Plod je do 20 cm duga mahuna, zelene boje dok ne sazri. Nakon berbe počinje mijenjati boju koja na koncu postaje tamno smeđa. U plodu je četiri do deset sjemenki u nizu, slatkog je okusa i spužvaste konzistencije. Cvate u prosincu, a mahune sazrijevaju koncem ljeta.

Rogač ima mali udio masti, bogat je pektinom, obiluje proteinima i rijetko djeluje kao alergen. Kalorijska vrijednost mu je za 2/3 manja nego u čokolade. U 100 grama praha rogača ima 228 kcal, te sadrži: 4,7 g proteina, 91,5 g ugljikohidrata, 0,67 g masti te čak 41 gram vlakana. Ugljikohidrati čine 80% sastava rogača. Sadrži vitamine A, B, B2, B3 i D. Osim toga posjeduje i znatne količine kalcija, fosfora, kalija, magnezija. U manjim količinama sadrži željezo, mangan, barij, bakar i nikal.

Rogač ima malo drugačiji okus od čokolade, ali je po sastavu mnogo prihvatljivija namirnica za osobe oboljele od dijabetesa, migrena ili tjeskobe, nervoze i sl. Prirodno je sladak, pa je prilikom pripravljanja slastica od rogača potrebno dodati manje šećera nego kada se rade slastice od kakaa.

Brašno rogača se koristi u prehrambenoj industriji kao stabilizator i sredstvo za potamnjivanje. U domaćinstvu se često koristi kao zamjena za kakao i kavu. Od fino mljevenog brašna mogu se napraviti ukusni i zdravi topli napitci ili se njime može dati fina aroma raznim pudinzima i kolačima.

U trgovinama zdrave hrane mogu se naći razne slastice, namazi i pudinzi od rogača. Osim toga, zreli rogač može se konzumirati kao slatka grickalica. Rogač se zbog sadržaja tanina ponekad daje djeci koja imaju problema sa proljevom, a čak su i neki klinički pokusi potvrdili djelovanje rogača u sprječavanju proljeva. Jednostavan napitak koji može pomoći kod ovog neugodnog stanja je sok od jabuke kojemu je dodano 15 grama brašna od rogača.